Građanima Zapadnog Balkana, ali i ostalih zemalja “stare Evropske unije”, prodaju se elektronski uređaji slabije kvalitete u odnosu na “identične” proizvode koji se prodaju u bogatim zemljama zapadne Evrope, pokazuju istraživanja udruženja za zaštitu potrošača.
To znači da za isti, ili veći novac u odnosu na uređaje kupljenje u Berlinu, Parizu, Štokholmu…, stanovnici Beograda, Sarajeva, Zagreba i ostalih gradova regije dobiju proizvod koji nema iste performanse, kvalitet, trajnost, a vrlo često i garantni rok.
Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije, navodi da je prema njihovim saznanjima u njegovoj zemlji prodaja mobilnih telefona po izuzetno niskim cijenama u okviru paketa telekom operatera jedan od kanala kojim se u Srbiji prodaje elektronska roba nižeg nivoa kvalitete, uz odgovarajuće dokumente.
Na osnovu žalbi i reklamacija korisnika, utvrđeno je da ti uređaji imaju niz tehničkih nedostataka ili da jednostavno ne rade kako bi trebali. Sve to dovodi do niza problema sa ovlaštenim servisima, između ostalog i gubitka prava na garanciju nakon prvog servisa ili skraćivanja garantnog roka.
Porast reklamacija
Statistika Savjetovališta za zaštitu potrošača u Zagrebu bilježi trend drastičnog broja reklamacija i prijava materijalnih nedostataka tehničkih uređaja (pametni mobiteli, laptopi, ostala IT oprema, veliki kućanski uređaji…), dodaje Ilija Rkman iz udruženja Potrošač.
Taj trend kazuje kako se na hrvatskom tržištu i na tržištu od Baltika do Jadrana (istočna, srednja i jugoistočna Evropa) prečesto kvare tehnički uređaji u odnosu na istoimene proizvode kupljene u zemljama Zapadne Evrope.
Rkman dodaje da statistika pokazuje da je od 2013. na tržištima “nove EU” zabilježen izrazit skok reklamacija zbog materijalnih nedostataka tehničkih proizvoda, što je posebno zabrinjavajuće.
“Takozvana politička sintagma ‘Zapadni Balkan’ je maska iza koje proizvođači i distributeri skrivaju tijekom višegodišnjeg perioda plasman proizvoda istoga branda ili marke na području istočne, centralne i jugoistočne Europe. Istraživanja su pokazala kako su istoimeni proizvodi drukčijeg kvaliteta, sastava, učinkovitost, trajnost… na relaciji ‘stara EU’ i ‘nova EU’ i jugoistok Europe”, dodao je stručnjak zagrebačkog Potrošača..
Rkman navodi da, kad je elektronika u pitanju, postoji i problem koji pogađa sve kupce, a ne samo one iz “siromašnijih” zemalja. Nakon što je primijećen trend da se niz elektronskih uređaja, poput bijele tehnike, počinje naglo kvariti ili gubiti svojstva skoro odmah nakon isteka garantnog roka, otkriveno je da brojni takvi uređaji imaju svojevrsni namjerno postavljeni programski “prekidač” koji potiče otkazivanje komponenti. Kako sve to dovodi do učestalog mijenjanja velikih kućanskih uređaja, pozornost su obratili i evropski zastupnici bogatih zemalja, jer se pojavio problem odlaganja elektronskog otpada.
Drugi red
“A nekada su perilice, hladnjaci i slično, trajali duže od 10-20 godina. To vam dosta govori kakvi uređaji se sada prodaju”, kaže Rkman.
Međutim, zemlje regije nisu samo tržište “drugog reda” kada je elektronika u pitanju, upozoravaju iz udruženja za zaštitu potrošača. Dokazano je da se u Hrvatskoj i Srbiji, ali i ostalim “istočnijim” zemljama prodaju proizvodi koji nemaju isti kvalitet i sastav poput istoimenih sa tržišta zapadnog dijela Evrope, uključujući čak i prehrambene namirnice.
Nakon pritiska europarlamentaraca iz Hrvatske, Slovačke i drugih zemalja “nove EU”, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je upoznat s problemima s kojim se suočavaju kupci iz tih zemalja, što je izazvalo bijes, ali i adekvatnu reakciju kod njega, ističe Rkman. Tako je pokrenuta inicijativa kojom će se osigurati da važi pravilo “identičan proizvod za svakog građanina EU”, odnosno da će svi kupovati proizvode identične kvalitete, bez obzira da li je kupac iz Hrvatske, Slovenije ili Njemačke i Francuske.
Takvo pravilo, smatra Rkman, pozitivno će se odraziti i na kupce zemalja van Evropske unije, poput Bosne i Hercegovine i Srbije.
Mijenjanje performansi uređaja nije samo osobina manje poznatih kompanija. Tako je ovih dana otkriveno da je čuveni Apple namjerno usporavao rad starijih modela mobitela, što je neke kupce tjeralo da promijene telefone. I dok je takav potez izazvao bijes potrošača, postoji i druga strana priče, kaže Vedad Spahić, stručnjak za elektroniku sa 15-godišnjim iskustvom servisiranja različite opreme.
Gubitak svojstava
On navodi da sve baterije poslije nekog vremena gube svojstva, što potencijalno može dovesti od zapaljivanja ili čak eksplozija u slučaju da telefoni nastave raditi istim radnim taktom kao prvog dana. Zbog toga su proizvođači prisiljeni podešavati i usporavati uređaje, kako bi radili u skladu sa mogućnostima baterijama, kako ne bi došlo do ozbiljnijih problema, uključujući i povrede i opekotine. I dok su Samsung, LG i drugi proizvođači objavili da ne smanjuju karakteristike svojih uređaja, Spahić smatra da sve te kompanije isto rade, kako ne bi bili suočeni za optužbe za odštetu zbog povreda nastalih zapaljivanjima i eksplozijama baterija.
I dok nema ličnih saznanja da li se programski podešavaju uređaji da se namjerno kvare nakon isteka garantnog roka ili ne, kaže da je skeptičan da se takva praksa zaista i provodi i to iz više razloga.
Prije svega, i uz sva testiranja se dešava da programi koji osiguravaju normalan rad uređaja ne rade kako treba, što dovodi u sumnju da se ugrađuju programi koji aktiviraju blokade nakon određenog perioda.
“Jer ako počnu djelovati ranije, to znači trošak za proizvođača, zbog mijenjanja dijelova i servisa. A niko ne može garantirati da će se aktivirati program samo nakon isteka garancije”.
Pored toga, uređaji koji se učestalo kvare skreću pažnju nadležnih tijela, koje onda oduzimaju oznaku vrhunske, “A”, kvalitete proizvođačima, odnosno dolazi do pada reputacije i povjerenja potrošača. Sve zajedno znači i manja prodaju, dodaje Spahić.
