U sklopu događanja Sedmica turske kafe kojega organizira zagrebački Institut “Yunus Emre”, danas je na druženju sa novinarima gostovao Osman Serim, priznati svjetski stručnjak za tursku kavu.
Osman Serim, koji je kao osnivač Food & Beverage Consultinga vodio čak više od 180 projekata na području Turske, ali i inozemstva, s hrvatskim novinarima je podijelio svoja iskustva i planove vezane uz tursku kafu.
Na druženju, na kojem je sudjelovao i predsjednik Instituta “Yunus Emre” u Zagrebu Nurullah Yavas, upriličena je i degustacija turske kafe uz turske slastice.
Yavas je uvodno kazao kako Institut “Yunus Emre” ove godine prvi put organizira festival turske kafe te kako je cilj festivala bolje upoznavanje turske kulture i tradicije u Hrvatskoj.
Osman Serim je istaknuo kako je član civilne udruge koja se bavi kulturom turske kafe, koja izdavanjem knjiga i brojnim aktivnostima diljem svijeta, u saradnji sa Institutom “Yunus Emre” i turskim ministarstvom vanjskih poslova, promiče kulturu turske kafe.
Kazao je kako je 2013. turska kafa priznata na listi UNESCO-a kao vrijedna kulturna baština, istaknuvši kako se radi o prvom napitku, tekućini, koja je uvrštena na ovu prestižnu listu.
-Turska kafa zajedničko je naslijeđe Balkana i Turske, a znam da je popularna i u Hrvatskoj – kazao je Serim.
Serim je kazao kako se na svjetskoj razini dnevno servira 2,2 milijarde šoljica kafe različitih vrsta, od espressa do filter kafe, te kako je, nakon vode, kafa drugi napitak kojeg pije ljudska vrsta.
Najpopularnija je instant kafa koja se miješa s vodom, kazao je Serim, te razni oblici filter kafe, a potom slijedi espresso. Jedna od svakih pet šoljica kafe napravljenih na svijetu, kazao je Serim, napravljena je espresso mašinom.
-Italija, zemlja koja nema niti jedno drvo kafe, kao i Turska uostalom, zarađuje najviše novca na ekonomiji vezanoj uz kafu, prije svega kroz izvoz espresso mašina – kazao je Serim.
U Turskoj se kafa pravi u džezvi, riječ je o posudi koja ima isti naziv u Hrvatskoj i regiji, kazao je Serim, dodavši kako je tek svaka 200-ta kava na svijetu skuhana u džezvi. Riječ je o odnosu 1:40 prema espressu.
-Široko je priznato od medicinskih stručnjaka da je način na koji se pravi turska kafa puno zdraviji od talijanskog ili francuskog načina prženje i pripreme. Zrna se za tursku kafu ne prže dok pocrne, jer prepržena kafa sadrži kancerogene sastojke. Pržena turska kafa više je smeđa nego crna – kazao je Serim.
Upozorio je kako je dužina i intenzitet prženja zrna kafe ključan moment za konačnu aromu kafe, bez obzira o kojoj vrsti kafe se radi.
Svoja iskustva Osman Serim podijelit će danas i na predavanju i degustaciji turske kafe u sklopu kojeg će održati prezentaciju pod imenom “Priča o turskoj kafi – predavanje i degustacija“ u Institutu “Yunus Emre”.
