Stav Crne Gore o pitanju Sporazuma o državnoj granici između Kosova i Crne Gore neće se mjenjati, dok na Kosovu očekuju da će razgraničenje sa Crnom Gorom biti jedna od tema razgovora tokom posjete crnogorskog premijera Duška Markovića Kosovu, 6. februara. Analitičari ne očekuju da će posjeta crnogorskog premijera uticati na pitanje ratifikacije demarkacije na Kosovu.
Duško Marković posjetiće Kosovo na poziv kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, u vrijeme kada se od kosovske Skupštine očekuje da se konačno izjasni o Sporazumu o državnoj granici između Kosova i Crne Gore iz 2015. sporazum kojeg je Crna Gora već ratifikovala.
Sporazum je na Kosovu osporen zbog mišljenja pojedinih da je Kosovo njime izgubilo teritoriju. Kosovu je, međutim, potrebno da ratifikuje ovaj sporazum, jer je to jedan od posljednjih uslova Evropske unije za ukidanje viznog režima.
Vlada Kosova je početkom decembra proslijedila Skupštini Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom na usvajanje, zajedno sa izvještajem nove Državne komisije za obilježavanje granice o demarkaciji, koja je konstatovala da granična linija u Sporazumu nije u skladu sa administrativnom graničnom linijom bivše Socijalističke autonomne pokrajine Kosovo.
Skupštinski odbor za spoljna pitanja je 15. januara preporučio skupštinskom predsjedništvu da Sporazum pošalje Skupštini na razmatranje, na šta se i dalje čeka.
Mediji na Kosovu ovih dana prenose da pojedini iz vladajuće koalicije pokušavaju da izrade aneks na Sporazum o demarkaciji koji bi naglasio mogućnost korekcije prilikom obilježavanja državne granice na terenu, nešto što je već deo aktuelnog sporazuma, pod članom 7.
U Vladi Kosova tako nešto nisu mogli da potvrde. Ono što je savjetnik premijera za Radio Slobodna Evropa (RSE) Halil Matoshi izjavio, ceo proces je sada na odluci poslanika. Istakao je da je cilj posjete crnogorskog premijera produbljivanje odnosa Kosova i Crne Gore na zajedničkom evroatlantskom putu. Kako je rekao, takođe će biti reči o svim otvorenim temama između dvije zemlje.
“Obje zemlje će razgovarati o svim temama koje se tiču prosperiteta dviju država na euroatlantskom putu. U tom kontekstu, Vlada Kosova je već proslijedila Nacrt zakona o demarkaciji granice Skupštini, zajedno sa nalazima nove Državne komisije. Sada je ceo proces na diskreciji poslanika”, dodao je Matoshi.
Međutim, iz Crne Gore poručuju da je ovo pitanje za njih završeno.
“Pozicija Crne Gore o granici nije promijenjena i neće biti promijenjena”, kazao je za RSE savjetnik premijera Crne Gore Srđan Kusovac.
Kosovski analitičar Artan Muhaxheri smatra da bi ideja o izradi aneksa koji bi naznačio nešto što je već u aktuelnom sporazumu bila velika sramota, jer bi to značilo da su političari blokirali građane tri godine za nešto što je moglo na početku da se uradi.
On je ubjeđen da posjeta crnogorskog premijera neće uopšte uticati na pitanje demarkacije, budući da je Crna Gora članica NATO-a i da samim tim ima velike odgovornosti prema međunarodnoj zajednici, koja se inače oštro protivi izmjeni sporazuma o demarkaciji.
“Crna Gora neće pristati na nikakvu izmjenu sporazuma i to je samo gubitak vremena od strane Vlade Kosova koja želi da baci prašinu u oči građanima Kosova”, kaže Muhaxheri.
On smatra da je ceo proces demarkacije sa Crnom Gorom “jasan primjer neodgovornosti i nepotrebne tvrdoglavosti političke klase na Kosovu”, jer je od samog početka bilo jasno da se radi o međunarodnom procesu koji ne može da se izmjeni kako je to u to vrijeme tražila opozicija, odnosno pokret Samoopredjeljenje, te i partije koje su danas na vlast, Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova, Inicijativa za Kosovo Fatmira Ljimaja.
Danas, na vlasti su partije koje imaju sasvim suprotne stavove po tom pitanju, dodaje on.
“Sada smo u teškom trenutku, a cijenu te političke neodgovornosti plaćaće građani, a suočićemo se i sa međunarodnom blokadom zbog nedostatka volje i znanja kako da se ovo pitanje rješi. Već godinama međunarodna zajednica i Crna Gora ponavljaju da se ne može desiti suštinska izmjena u odnosu na ono što je potpisano u Beču, dok kosovski političari sa jednom naivnošću insistiraju da će uspjeti da urade tu promjenu. Nažalost, građani Kosova tu talac ove političke igre koja vjerovatno neće imati uspješan završetak”, zaključuje Muhaxheri.
Na ratifikaciju jednog ovakvog međunarodnog sporazuma potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini, odnosno 80 od 120 glasova.
Vladajuća koalicija trenutno broji 61 glas. Iz Haradinajeve partije koja broji deset poslanika prethodno su već rekli da neće da podrže prvu verziju sporazuma. Isto su rekli i u Inicijativi, partiji Fatmira Limaja koja ima šest poslanika. Protiv demarkacije je opozicioni pokret Samoopredjeljenje sa 32 poslanika. Na ratifikaciji demarkacije insistira samo vladajuća Demokratska partija Kosova sa 23 poslanika i opozicioni Demokratski savez Kosova sa 27 glasova, koji inače podržavaju prvobitnu verziju Sporazuma o demarkaciji. Podrška se očekuje i od 20 manjinskih poslanika.
Poslanicima Skupštine Kosova inače je zabranjeno da napuštaju zemlju do 20. februara. To je ovonedjeljna odluka predsjedništva Skupštine Kosova, a kako su za RSE potvrdili zvaničnici predsjedništva, ona se tiče “potrebe da poslanici budu uključeni u rad Skupštine, s obzirom da predstoje sjednice na kojima treba da se usvoje nacrti zakona i odluke koje zahtjevaju određeni broj poslanika za kvorum”.
Međunarodna zajednica insistira na ratifikaciju sporazuma o demarkaciji, što bi, kako su rekli strani ambasadori, okončalo samoizolaciju Kosova i prevazišlo lične interese pojedinih političkih krugova.
