U Prištini komentarišu kako je platforma Srbije samo za unutrašnju upotrebu i da nikako neće biti dio političkog dijaloga koji se vodi u Briselu.
Iz predsjedništva Kosova dodaju i da je agenda dijaloga određena i usklađena sa Briselom i u punoj saglasnosti obije strane, te podsjećaju da Kosovo o svojim unutrašnjim pitanjima nikada neće ni sa kim razgovarati, a najmanje sa Republikom Srbijom.
Na dan kada su rezolucija i platforma u Srbiji bila glavna tema, iz kosovskog predsjedništva su još jednom pozvali srbijanskog predsjednika da prizna novu realnost i nezavisnost Kosova.
Zamenik premijera Hajredin Kuçi je kazao da se platforma nikako neće naći na stolu tokom dijaloga, te da je u to sigurna i međunarodna zajednica.
“EU je rekla svoje o tome, a i SAD. Trebamo shvatiti da je to parče papira samo za unutrašnju upotrebu. Platforma Srbije nije na stolu za razgovor i neće ni biti. U Beogradu neka se njome služe koliko hoće, ali to nema veze sa nama. To bi isto bilo kada bi mi napravili platformu o Preševu, Bujanovcu i Medveđi“, kazao je Kuçi.
Politički analitičar Ismail Hasani ocjenjuje da su dokumenti usvojeni u Beogradu samo za unutrašnju upotrebu i da neće uticati na politički dijalog između dvije zemlje.
“Smataram da su usvajanja dokumenata u Srbiji jednostrana djelovanja koja ne pomažu proces dijaloga, ali i koja neće uticati na razgovore u Briselu. Ti dokumenti više izražavaju ciljeve političkog rukovođstva u Srbiji i njihovo razduživanje prema svojim glasačima”, kaže Ismaili.
On dodaje da Brisel ni na koji način neće te dokumente koristit kao osnovu ili platformu za razgovore Kosova i Srbije.
“Bilo kakvi pomaci u Briselu da se dese, oni su pod naredbom i nema uslovljavanja, ne postoje okolnosti da ljudi izražavaju svoj bes, ni kod jedne ni kod druge strane. I to zato što sastajanje u Briselu podrazumijeva odgovarajuću disciplinu jer ni Srbija ni Kosovo ne idu tamo svojevoljno”, ocjenjuje Ismaili.
Sa druge strane, britanski analitičar Tim Judah za RSE je ocjenio da na srpsku platformu treba gledati kao na prvi pomak naprijed, obzirom da obije strane zadržavaju svoje maksimalističke zahtjeve.
„Ukoliko ima rješenja, pregovori će dovesti dvije strane do konačnog rješenja, koje bi bilo neka sredina između njihovih stavova. Ahtisarijev plan zapravo predviđa jednu veliku autonomiju za određene zone. Pitanje je kako da se prepakuje nešto što je slično onom u Ahtisarijevom planu“, kaže Judah.
