Izgleda da su se obistinila upozorenja naučnika da su klimatske promjene neminovne. Pa je tako prije nekoliko dana Španija osvanula pod snijegom, u Francuskoj su se formirale pješčane dine, a temperature na Balkanu su u ovom mjesecu dostigle i svoj vrhunac. Oscilacije temperatura su evidentne i to se ponajviše odražava na biometeorološku situaciju, odnosno zdravlje građana.
Visoke temperature za ovo doba godine tako su zabilježene u cijeloj regiji, pa su se tako protekle sedmice BiH, Srbija, Makedonija, Kosovo i Albanija suočile sa temperaturama većim od 30 stepeni i visokim UV zračenjem.
Makedonsko ministarstvo zdravlja izdalo je upozorenje zbog temperatura viših od 30 stepeni i visokog UV zračenja, navodeći da se očekuje da talas vrućina potraje do kraja sedmice. Ministarstvo je savjetovalo građanima da izbjegavaju boravak na suncu, nose lakšu odjeću i konzumiraju manje kaloričnu hranu i mnogo tečnosti. Situaciju prati i makedonska komisija za klimatske promjene.
U Srbiji je takođe danima bilo preko 30 stepeni, a meteorolozi najavljuju slične vremenske prilike i tokom maja.
Kraj aprila je za Bosance i Hercegovce također bio vreo. Tako je 24. aprila Mostar bio najtopliji grad u Evropi sa temperaturom od 36 stepeni. Treba napomenuti da je samo dan ranije u gradu na Neretvi izmjereno cijelih 20 stepeni. Bio je to porast za čak 16 stepeni u samo 24 sata.
Za razliku od četvrtog mjeseca statističke analize Hidrometeorološkog zavoda BiH pokazuju da će mjesec maj biti promjenjiv, ali znatno topliji od višegodišnjeg prosjeka. Kako je za naš portal istakao meteorolog Željko Majstorović, biće ovo jedan ugodan mjesec sa dosta sunčanih dana, ali i hirovit, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.
“Sljedeća sedmica će biti obilježena pljuskovima i grmljavinom, a tek srednja dekada mjeseca donosi nešto više sunčanih dana”, naglasio je Majstorović.
Trenutno stanje na Balkanu kada je globalno zagrijavanje u pitanju je takođe upozoravajuće. Jeste da zemlje Balkana stoje dobro u odnosu na druge dijelove svijeta, ali borba protiv klimatskih promjena mora biti prioritet svakoj zemlji.
Prirodnu promjenu klime određuju okeanski ciklusi u periodima od 60 do 70 godina. To znači da sljedeće dvije decenije neće biti toplije od prethodnih, mogu biti čak i hladnije. Međutim, već naredne decenije mogu biti znatno toplije.
Meteorolozi akcentiraju da je klima “izašla iz ravnoteže”. I dok topljenje glečera Aziji donosi sušu, na sjeveru postaje sve toplije. Stručnjaci su još sredinom marta isticali da u tundri raste drveće iz južnijih geografskih širina! Globalna promjena klime može bitno izmijeniti i oblik Zemlje, a jedan dio naučnika tvrdi da će se to desiti već za nekoliko decenija.
