Ovaj gradić na sjeveroistoku Crne Gore, na samoj granici sa Albanijom, primjer je kako ljudi mogu lijepo i složno živjeti, uprkos različitostima.
U ovom gradiću sa nešto više od četiri hiljade stanovnika među kojima su većinom muslimani, u istoj ulici nalaze se džamija, katolička i pravoslavna crkva. Građani Gusinja kažu kako je to za njih pravo bogatstvo.
Džamija, i dvije crkve
U Grebajskoj ulici, na samom početku, smještena je Vezirova džamija. Prema istorijskim podacima, ovo je najstarija džamija u Gusinju. Po narodnom predanju, sagradio ju je skadarski vezir iz porodice Bušatlija, na početku vladavine ovim krajem u XV vijeku. U arhitektonskom pogledu Vezirova džamija, četvorougaone osnove, predstavlja tipičan primjer islamske sakralne arhitekture na ovim prostorima.
Na oko 50 metara od džamije sagrađena je Srpska pravoslavna crkva. Sagradio ju je kralj Aleksandar 1926.godine. Crkva je jednobrodne osnove, zidana od neobrađenog, pritesanog kamena.
U istoj ulici, Grebajskoj, smještena je i katolička crkva Sv.Anton. Ona je sagrađena 1933. godine. Crkva je decenijama mjesto duhovnog i kulturnog života vjernika.
Da primjer međusonog uvažavanja i poštovanja različitosti treba da posluži svima, smatra Rešad Dautović, glavni imam u Gusinju. On vjeruje da to što se u Gusinju u istoj ulici nalaze tri bogomolje nije samo bogatstvo ovog mjesta, već i države Crne Gore.
„Gusinje je mala čaršija, ali u njoj ima itekako puno lijepih stvari. Jedna od tih jeste to što imamo u jednoj ulici na svega nekoliko stotina metara tri bogomolje. Gusinje je mješovita sredina, gdje žive različite vjere, što i svjedoče tri bogomolje. Imamo Vezirovu džamiju, na nekih pedeset metara je pravoslavna crkva, a iznad nje i katolička crkva. Sve su smještene u jednoj ulici. To nije nikada bio problem, i ne treba da bude problem. To je nešto što je bogastvo ovog mjesta, ali i bogastvo države. Ovo je primjer suživota, koji treba da posluži svima. To je primjer da ljudi mogu lijepo živjeti, iako su različite vjere i različitog ubjeđenja“, poruka je glavnog imama u Gusinju Rešada Dautovića.
Muslimani i katolici učestvovali u izgradnji crkve
Najstariji stanovnici Gusinja često govore da su sve vjere i nacije u ovom mjestu uvijek bile zajedno kada je bilo teško. Ratovi i elementarne nepogode ljude su još više zbližavali. Novak Vujačić, građanin Gusinja vjeruje da kako je teritorijalni prostor Gusinja mali, takva je i situacija sa stanovništvom koje je također blisko.
„S obzirom da na malom prostoru imamo tri različite bogomolje, dokaz je da na ovom prostoru žive ljudi koji blisko sarađuju. Poznato mi je iz priča od starijih ljudi da se ovdje stanovništo vijekovima pomagalo, u teškim vremenima, ratovima, elementarnim nepogodama, veseljima, u svemu su bili zajedno, živjeli i sarađivali. Taj multietnički sklad koji imamo, to jedinstvo kroz različitosti, to je jedno bogastvo jednog mjesta, bogastvo različitih ljudi koji to imaju“, kaže Vujačić.
On posebno ističe primjer renoviranja crkve, kad su svoje priloge davali i pripadnici ostalih konfesija.
„U zadnjem obnavljanju crkve bilo je priloga i od naroda drugih konfesija. Mnogo su tu uložili i katolici i muslimani. To je još jedan primjer sklada, saradnje i međusobnog poštovanja“, poručuje stanovnik Gusinja Novak Vujačić.
Sklad među religijama
Paljo Đekaj, žitelj ovog mjesta, već godinama živi u Dubrovniku. Ali je srećan, jer njegovo rodno mjesto Gusinje šalje poruku uvažavanja različitosti.
„Mislim da malo mjesta u Crnoj Gori ima takav sklad međureligijskih odnosa. I u ovako malom mjestu kada su prisutne tri religije, to je jedno bogastvo, i pokazuje sklad među tradicijama i međuljudskim odnosima. Ovo je jedna lijepa okolina, sa dobrim ljudima, gdje postoji tradicionalno uvažavanje međuljudskih i međureligijskih odnosa“, kazao je za AA Paljo Đekaj.
Tabla na ulazu u Gusinje, koja pokazuje isti smjer za džamiju, katoličku i pravoslavnu crkvu, dokaz je da različitosti mogu biti šansa da se ljudi bolje slažu i žive u miru.
