Pedesetdevetogodišnja Engleskinja primljenja je u bolnicu Kraljevski koledž u Londonu zbog zabrinjavajuće niske količine natrijuma u krvi. Ovo stanje, ako se ne liječi, može imati smrtonosni ishod.
Nakon ovog incidenta, pojavio se članak u „Britanskom medicinskom žurnaluˮ u kojem piše da je žena zbog infekcije urinarnog trakta, na savjet ljekara, počela da pije i do pola litra vode na sat, u nadi da će izliječiti infekciju. Nakon što je primljena u bolnicu, njeno stanje je počelo da se pogoršava. Bila je zbunjena, imala je poteškoće pri govorenju, drhtavicu i mučninu. Slični slučajevi zabilježeni su kod osoba koje se bave sportom, kao i kod onih koji uzimaju droge poput ekstazija, što može dovesti do neutoljive žeđi. Stopa smrtnosti pacijenata sa niskom količinom natrijuma u krvi uslijed trovanja vodom veća je od 30%.
Optimalna količina vode
Ljekari i stručnjaci se već godinama pitaju da li postoji optimalna količina vode koju bi trebalo unositi, kao i koju količinu ne bi trebalo preći. „Često savjetujemo naše pacijente da piju dosta tečnosti i da budu dovoljno hidrirani, ali šta pod tim stvarno mislimo? Da li ovaj, naizgled bezazlen savjet, nosi sa sobom potencijalne rizike“ pita se ljekarka Lora Kristin Li. „Treba da ohrabrimo ljude da piju više vode ako imaju simptome dehidratacije; kada su žedni tokom vrelih dana, kada se bave nekom fizičkom aktivnošću ili ako im koža potamni“, preporučuje Imran Rafi sa Akademije kraljevskih medicinskih koledža ljekara opšte prakse. Ne postoji precizna količina unosa vode da biste bili zdravi. „Najvažniji element jeste pravilna hidriranost, a najbolji pokazatelj toga je boja urina“, zaključio je Rafi. Prema riječima stručnjaka iz LARN-a (italijanske organizacije koja određuje optimalan unos vode i hrane u organizam) odraslima se preporučuje 10-12 čaša vode dnevno.
Od silnih članaka koji promovišu posljedice pretjeranog unosa kafe, tj. kofeina, zaboravili smo da obratimo pažnju na vodu koja, bez obzira na to što je izvor života, može i te kako ugroziti isti ukoliko se i sa njom pretjera.
Stoga možemo zaključiti sljedeće: umjerenost je ključ zdravlja.
