Sastanak premijera Zapadnog Balkana u fokusu će imati regionalne projekte i zajedničku saradnju na očuvanju stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. Zajednički cilj, kako je ocijenio predsjadavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, koji je i domaćin skupa, je put ka EU.
“Mislimo da reginionalno povezivanje u smislu kvalitetne transportne i energetske infrastrukture, sadržajnije ekonomske razmjene sigurno vodi ka relaksaciji odnosa u regionu”, kazao je Zvizdić.
Naveo je i da će sa predstavnicima Evropske unije raditi na jačanju regulatornog okvira, te na formiranje jedinstvenog tržišta s ciljem stvaranja boljeg ambijenta za strane investicije.
Prisustvo sastanku su potvrdili premijeri Srbije Aleksandar Vučić, Crne Gore Duško Marković, Kosova Isa Mustafa, dok ispred Makedonije dolazi Nikola Gruevski.
Sastanku će prisustovati i komesar EU za politiku susjedstva i proširenja Johannes Hahn i predstavnik vlade Republike Italije, zemlje domaćina samita Zapadnog Balkana koji će biti održan u Trstu u julu.
Susret lidera održava se u veoma osjetljivom periodu po Zapadni Balkan, bar prema ocjenama koje dolaze iz najviših krugova, ponajprije Evropske unije.
Komesar Hahn nedavno je ovaj dio Evrope upredio sa “tiganjem punim ulja”, te da je “dovoljna varnica i sve je u plamenu”.
Uz ocjenu da je interes EU da na Balkanu postoji mir i stabilnost, te da je izuzetno ekonomski zanimljiv zbog svog privrednog rasta put koji Hahn vidi je jasan: “Dugoročno pomirenje u regionu može se postići samo kroz evropsku perspektivu”.
Krhkom je situaciju ocijenilo nedavno i Evropsko vijeće, a njihov zajednički stav je da “zemlje treba da nastave sa reformama, dobrim susjedskim odnosima i inicijativama posvećenim regionalnoj saradnji”.
Jedinstvene poruke o evropskoj budućnosti zemljama regiona dijeli i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je zagovornik ispunjavanja kriterija. Ona je najavila i konferenciju koju će održati s liderima ovih zemalja u avgustu.
“Ako prije pristupanja nema napretka, zasigurno neće biti lakše nakon prijema. U rukama je zemalja, pojedinačno, hoće li brzo proći te faze ili ne”, kazala je Merkel, kojoj je u vrhu prioriteta na putu ka članstvu svake od zemalja vladavina prava.
Ove su ocjene iznesene nakon sastanka sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je juče iz Berlina direktno stigao u Sarajevo.
Dolazak Vučića smiruje tenzije
Pojedini mediji iz Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, upozoravali su kako se Vučiću u Sarajevu priprema scenarij kakav je doživio u Potočarima, a sve zbog nezadovoljstva odlukom Međunarodnog suda pravde u Hagu o odbacivanju revizije po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.
Policijske agencije u BiH i bh. Ministarstvo sigurnosti demantovali su kako postoje bilo kakava saznanja o tome da se sprema neki napad.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je kako će skup biti maksimalno obezbijeđen, te da je o svemu obavijestio i Vučića, koji je ranije poručio kako se ne boji dolaska.
“Ne idem u Sarajevo da jedem ćevape, nego idem da razgovaram sa ljudima o budućnosti Zapadnog Balkana i verujem da ćemo uspeti da uradimo važne stvari, da razgovaramo o putnoj infrastrukturi, našoj komunikaciji u budućnosti, u kojoj više ne bi smelo da bude iznenađenja i negativnih stvari”, rekao je Vučić.
Dolazak predsjednika Vlade Srbije događa se u trenutku kada su odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije prilično roviti nakon predavanja zahtjeva za reviziju po tužbi BiH protiv Srbije za genocid i njenog odbijanja od Međunarodnog suda pravde u Hagu.
Ipak, njegov dolazak mogao bi imati pozitivan učinak, ocijenio je nedavno i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
“Mislim da će smirujuće da djeluje s obzirom na krizu koju imamo u ovom času”, riječi su Izetbegovića.
Nisu samo odnosi BiH i Srbije zategnuti te zahtijevaju međusobne razgovore.
Zbog sudskog postupka koji se u Crnoj Gori vodi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, svoje probleme sa Srbijom ima i ta zemlja. Naime, među optuženima nalaze se i bivši srbijanski vojno-obavještajni radnici, te ruski špijuni.
U zastoju su i odnosi Srbije i Kosova, naročito nakon što je kosovska Skupština donijela Rezoliciju o suspenziji dijaloga u Briselu do oslobađanja bivšeg premijera Ramuša Haradinaja iz Francuske. Također u najavi je i formiranje vojske Kosova.
Pored toga, u Makedoniji već dvije godine traje ozbiljna politička kriza praćena protestima, a nema ni nove vlade jer v.d. premijera Nikola Gruevski uz podršku predsjednika Gjorgea Ivanova ne želi ustupiti mjesto Zoranu Zaevu.
Tako će sastanak u Sarajevu biti i prilika da se premijeri zemalja Zapadnog Balkana susretnu, te u razgovoru razmotre nove načine na koje se može prevazići potencijalna nestabilnost koja ovaj dio Evrope karakteriše kao “bure baruta”.
