“U međuvremenu nam u gotovo svim zanatskim sektorima nedostaje stručnih radnika: visoko i niskogradnja, tehničko održavanje građevina, vodoinstalaterski, sektor grijanja ali i prehrambeni sektor”, rekao je Wollseifer u razgovoru za Njemačku novinsku agenciju DPA.
On je objasnio da zbog nedostatka stručnih radnika u zanatskom sektoru već sad trpe mnogi važni projekti kao primjerice u izgradnji mostova ili polaganju optičkih kablova.
“Nama je potrebno ciljano useljavanje stručnih kadrova, u to su svi uvjereni”, rekao je Wollseifer.
Početkom tjedna održan je samit predstavnika politike, poduzetnika i sindikata na kojem su razmatrane mogućnosti što bolje primjene novog zakona o useljavanju stručnih radnika iz zemalja izvan Europske unije koji bi trebao stupiti na snagu početkom ožujka sljedeće godine.
Wollseifer je tom prilikom zatražio uklanjanje birokratskih prepreka kako bi u Njemačku što prije stigli prijeko potrebni stručni radnici. U to spada brzo priznavanje stručnih diploma ali i reforma postupka izdavanja viza za useljavanje u konzularnim predstavništvima.
“Nama je jasno da 1. marta neće odmah pred vratima stajati 30.000 obrtnika. Mi moramo početi s malim brojkama. Ako nam pođe za rukom godišnje privući nekoliko hiljada stručnjaka s izučenim zanatom, to bi već bio uspjeh”, zaključio je Wollseifer.
On je zaključio kako ni useljavanje neće pokriti akutne potrebe njemačkog obrtništva nego da se treba pojačano raditi na osposobljavanju domaćih potencijala.
“Mi se moramo pobrinuti za to da dugotrajno nezaposleni napokon pronađu put do tržišta rada”, rekao je Wollseifer koji se založio i za programe koji bi povećali broj žena u tehničkim zanimanjima.
On je naglasio i da Njemačka mora postati zemlja koja strancima želi dobrodošlicu kako bi oni upravo Njemačku odabrali za zemlju u koju će se iseliti.
“Oni koji posjeduju kvalifikaciju vrlo dobro gledaju jesu li negdje dobrodošli ili ne. U to spada i mogućnost useljavanja za njihove obitelji”, rekao je Wollseifer i naglasio kako se trebaju izbjeći greške iz razdoblja masovnog uvoza radne snage u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća kada se, kako je rekao, nije razmišljalo o budućnosti.
