Alija Izetbegović, otac bosanskohercegovačke nezavisnosti, ugledni svjetski državnik, borac za demokratiju i ljudska prava, globalno je poznat i kao filozof i sociolog koji je ostavio traga na brojne generacije mladih intelektualaca. Ovo su činjenice i, ma koliko se neko ne slagao s tvrdnjama iznesenim u prvoj rečenici ovog teksta, to potvrđuju brojni prijevodi njegovih knjiga na razne svjetske jezike. Na prijevode predsjednikovih knjiga možemo naići u Londonu, Berlinu, Parizu ili Washingtonu, ali i u Ankari, Istanbulu, Teheranu, Rijadu i Dušanbeu.
Riječju, na prijevode remek-djela analitičke misli poput Islama između Istoka i Zapada možemo naići širom svijeta gdje autora doživljavaju onako kako smo ga mi u Bosni i Hercegovini, izgleda, prestali doživljavati: kao filozofa, sociologa, mislioca i državnika s jasnim moralnim principima. Mi ga u ovoj našoj prelijepoj državi nastavljamo doživljavati tek kao istinskog državnika koji se izborio za nezavisnost, pritom očuvavši čast Armije kojom je, kao glavnokomandirajući, komandirao. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina svjedoci smo javljanja i onih koji se svim silama trude oduzeti mu i taj status i okaljati njegovo životno djelo.
Prilikom nedavnog putovanja albanskim govornim područjem – počev od Ulcinja u Crnoj Gori preko Kruje, Tirane i Elbasana pa do Struge, Gostivara, Tetova, Skoplja i Bujanovca – imao sam priliku svjedočiti kontinuitetu prisustva predsjednikovih djela na ovom području. Na albanski su prevedena sva njegova djela, a neka od njih doživjela su više izdanja. U Albaniji je naš sunarodnik Ismail Shyqyri Dizdari preveo Moj bijeg u slobodu. Knjiga je putem internet-dobavljača dostupna širom albanskog govornog područja. Međutim, to nije jedina knjiga dostupna na tom području. Mnogo veći podvig ostvarila je najveća izdavačka kuća na tom govornom području “Logos – A” sa sjedištem u Skoplju i predstavništvima u Prištini i Tirani.
Ova izdavačka kuća s objavljenih više od hiljadu i tri stotine naslova od preko devet stotina autora i prodanih više od osam miliona knjiga u proteklih dvadeset i osam godina osnovana je od vodećih albanskih intelektualaca, među kojim se posebno ističu vodeći albanski filozof prof. dr. Ismail Bardhi, dekan orijentalistike na Tetovskom univerzitetu, prof. dr. Adnan Ismaili, aktualni ministar kulture Republike Sjeverne Makedonije, tuzlanski doktorand, doc. dr. Hysni Ismaili i Nexhat Ibrahimi, u čijoj se bibliografiji nalazi nekoliko veoma bitnih analitičkih radova o liku i djelu rahmetli predsjednika Izetbegovića.
“Logos – A” prve je predsjednikove knjige na albanski preveo i objavio još na početku svog djelovanja. Tako je, naprimjer, Islamska deklaracija, pod okriljem ove izdavačke kuće, objavljena još davne 1993, a Problemi islamskog preporoda 1994. godine. “Logos – A” će pravo remek-djelo svog izdavaštva objaviti 2009. godine: prijevod Sabranih djela Alije Izetbegovića u pet tomova. Izdanje je zaista reprezentativno, a koliko se izdavač ponosi istim, mogao sam se uvjeriti prilikom obilaska njihovih prostorija u Skoplju, gdje se skoro u svakoj prostoriji, na centralnom mjestu, nalazi postavljeno upravo ovo izdanje. Još jedna zanimljivost vezana je za ovu izdavačku kuću, a to je činjenica da je nedavno objavila i prijevod knjige Islam između Istoka i Zapada na makedonski jezik, a u razgovoru s direktorom sam saznao da planiraju nastaviti s projektom prevođenja Izetbegovićevih djela na makedonski.
Svjesni njegove državničke jedinstvenosti, predsjedniku smo spremni priznati nemjerljiv doprinos osamostaljenju BiH i konačnoj nezavisnosti bošnjačkog naroda, ali nismo spremni načiniti korak dalje i zaokupiti se njegovim djelima u kojim se nalazi nešto mnogo bitnije od njegovog državništva, a to je ono što ga je kao ličnost formiralo onakvim kakav je bio i kakav je samo i mogao postati tako velikim državnikom: njegove misli, ideje i vrijednosti do kojih je držao.
Spremni smo se otimati za njegovo političko naslijeđe, isticati trenutke provedene s njim u šetnjama i osamama, ali nismo spremni učiniti sve kako bi bio osnovan institut posvećen istraživanju njegovog lika i djela, misli, ideja i strategija koje su dovele do javljanja državnika kojem je moral bio i ostao bitniji od bilo čega drugog; uključujući i samu nezavisnost za koju se borio. Drugim riječima, nije bio spreman žrtvovati moral kako bi željeni cilj ostvario po bilo koju cijenu.
Danas se sve manje govori o sadržaju predsjednikovih knjiga, tek poneki tinejdžer zna, naprimjer, za Islam između istoka i Zapada i Moj bijeg u slobodu, dok je mnogo više onih koji znaju za Islamsku deklaraciju, ali ne kao djelo nego ono što je od naslova te knjige načinila antibošnjačka propaganda kojoj je možda i najbitnije ocrniti lik čovjeka koji Bošnjacima treba biti zvijezdom vodiljom.
Drugi narodi shvatili su vrijednost predsjednikovih djela, misli i ideja, prevode ih i svojoj omladini omogućavaju da te misli i ideje upijaju, formirajući se kao zrele ličnosti koje znaju do kojih je granica moguće u ovom životu ići i da li uopće postoje granice kada je u pitanju ljubav prema domovini.
Albanci, Turci, Arapi i Iranci predsjednikove knjige prevode, na temelju njihova sadržaja pišu naučne radove i izvlače pouke, a šta mi u međuvremenu radimo i šta bismo zaista trebali raditi?
