Profesor krivičnog prava, Ismet Salihu, kaže da će ovaj sud vršiti svoju dužnost na osnovu konvencija ili međunarodnog prava, ali i da će eventualnim počionicima zločina suditi i na osnovu zakona koji su bili na snazi u vrijeme kada su ti zločini počinjeni, 1998 – 2000.
Kako navodi, Specijalni sud je pravno i formalno kosovski krivični sud, ali, u suštini, on je međunarodni krivični sud.
“Mandat, nadležnost, ovlašćenja ovog suda su kao i onog međunarodnog ili Haškog tribunala. Ovaj sud i zakoni suda, zakon o osnivanju suda i sporazumi Kosova i Holandije, su odredbe i norme međunarodnog karaktera i one imaju jaču pravnu snagu od kosovskih zakona”, kaže Salihu.
On dodaje da, što se gonjenja tiče, niko neće imati imunitet pred ovim sudom.
“Kao što nije bilo imuniteta pred Haškim tribunalom tako će i ovaj sud imati ista ovlašćenja. Bez obzira na kojoj se poziciji nalazi osumnjičene osobe za koje se tvrdi da postoje dokazi, one neće uživati imunitet – bez obzira da li se radi o običnim građanima, poslanicima, ministrima ili predsjedniku države”, kazao je Salihu.
Specijalni sud treba da se bavi navodima iz izvještaja švicarskog senatora Dika Martija, koje je predstavio Savjetu Evrope o trgovini ljudskih organa srpskih civila od strane bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Marti je u izvještaju kao glavnog vođu grupe koja se organizovano bavila kriminalom izdvojio Hashima Thaçija, novoizabranog predsjednika Kosova.
U međuvremenu, navode Dika Martija je istražio američki tužioc Clint Williamson, koji je jula 2014. saopštio da je Specijalni istražni tim došao do neospornih dokaza za podizanje optužnice za zločine protiv pojedinih bivših rukovodilaca Oslobodilačke vojske Kosova, ali da nije bilo dokaza o trgovini organima.
On je tada kazao da će, najvjerovatnije, biti podignuta jedna optužnica koja će uključiti više pojedinaca.
Zakon o Specijalizovanim većima i tužilaštvu, kojim se utvrđuje i uređuje organizacija, funkcija i nadležnost Specijalnog suda za ratne zločine, predviđa da “službeni položaj optuženog lica, uključujući šefa države ili vlade ili odgovornog vladinog zvaničnika ne oslobađa ga od krivične odgovornosti niti umanjuje kaznu”.
Bekim Blakaj, izvršni direktor kosovskog Fonda za humanitarno pravo, u izjavi za RSE ocjenjuje da će Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu donijeti pravdu pojedinim žrtvama i da će to biti pozitivna strana ovog suda. Ali, biće posljedica po imidž zemlje ukoliko optuženi pred ovim sudom budu ljudi koji rukovode institucijama ili političkim partijama.
“Bilo je jasno da amnestije neće biti za ikoga, bez obzira na kojoj su funkciji. To su znali svi, a naročito oni koji su na tim pozicijama. Tako da, navodi pojedinih da se budući predsjednik kandidovao s namjerom kako bi izbjegao moguću odgovornost pred ovim sudom ne stoje. Veoma sam siguran da je gospodin Hashim Thaçi tačno znao da ne može da pobjegne od te odgovornosti u slučaju da je dio optužnice ispred ovog suda”, istakao je Blakaj.
Blakaj dodaje i da, ukoliko se iko iz institucija nađe na optužnici, onda oni moraju da podnesu ostavku i odgovore na poziv suda.
Međunarodni tužioci i sudije
Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu biće formiran u Hagu i baviće se istragom zločina počinjenih od “pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova nad etničkim manjinama i političkim rivalima”.
Sud će biti pod nadležnošću međunarodnih tužioca i sudija, a finansijska sredstva će se obezbjediti iz EU fondova.
Najstrožija kazna koju Specijalni sud može izreći osuđenom licu je kazna doživotnog zatvora.
Zatvorska kazna se izdržava u državi koju odredi predsjednik Suda iz niza država koje izraze spremnost da prihvate osuđena lica.
