Na nedavnoj održanoj konferenciji „Povećanje učešća marginalizovanih grupa“ u organizaciji Centra za obuku i resurse u zastupanju, te USAID-a, rečeno je da 19 posto žena na Kosovu posjeduje svoju imovinu, a samo četiri posto žena su naslijedile imovinu. Imovina se, uglavnom, vodi na muškarce.
Besarta iz Prištine kaže da u njenoj porodici o tome do sad nije bilo riječi, ali se nada da će joj roditelji prepisati dio porodičnog naslijeđa.
„Još uvijek nisam dobila svoj dio naslijeđa, ali to ne znači da možda neću. Postoji mogućnosti da će mi dio biti prepisan i nadam se da moji ukućani neće imati ništa protiv toga. Žene trebaju da imaju ravnopravna prava, kada je naslijedstvo u pitanju. Preporučujem svim ženama da traže svoj dio“, navodi Besarta.
S druge strane, Jelena iz Gračanice, planira da svoj dio pokloni bratu.
„Očekujem da dobijem svoj dio zato što mislim da sva djeca, bez obzira na pol, trebaju da imaju isti tretman. Inače kod nas, u sredini gdje živimo, mali je procenat žena koji se odlučuje da uzme to naslijedstvo, pa ću tako i ja sve prepustiti svome bratu, pošto imam jednog brata. Smatram da, u situaciji u kojoj sam, to mi nije potrebno“, ističe Jelena.
Iz civilnog društva smatraju da se imovina prepisuje ženskoj djeci radi uskih porodičnih interesa. Mnogi problemi u ovoj oblasti natjerali su NVO Aureola da istraži ovo pitanje.
Izvršna direktorica u ovoj organizaciji, Sanije Grajqevci, istakla je da muškarci treba da se osvjeste oko toga da prepisivanje imovine majci, supruzi ili sestri, ne znači poklanjanje, već je to nešto što im zakonski pripada.
„Ima žena koje uživaju to pravo na imovinu, ali to nije na zadovoljavajućem nivou. Nailazili smo na slučajeve da se imovina prepisuje njima, onda kada je potreban neki kredit ili kada žele da se oslobode nekog poreza, a ne zato što im ta imovina možda sleduje”, konstatuje Grajqevci.
Pravo na imovinu je osnovno pravo koje garantuje Ustav Kosova i zakoni na snazi. Ali, u većini slučajeva, tradicija nadvlada zakone.
Arianit Morina, student Pravnog fakulteta na Univerzitetu Prištine, tvrdi da registracija nepokretne imovine više zavisi od porodičnog mentaliteta.
„Žene trebaju da budu dio toga. Ali, to više zavisi od tradicije u kojoj ona živi”, navodi Morina.
Murat Meha, izvršni direktor Kosovske katastarske agencije, izjavio je da kako bi se žene ohrabrile da uživaju to pravo, prepisivanje imovine ženama je prioritet ove agencije.
