Pored mnogobrojnih problema sa kojima se suočavaju mnoge manjinske zajednice na Kosovu, pa samim tim i bošnjačka, čini se da je ipak obrazovanje tabu-tema jer recimo pomenuta bošnjačka zajednbica muku muči sa profesionalnim obrazovnim kadrom jer je veliki broj njih primljen na rad u obrazovanju po političkoj liniji (čuveni politički balkanski sindrom), do nemogućih uslova za rad u pojedinim obrazovnim ustanovama, tj školama u pojedinim ruralnim područjima okoline Peći i Vitomirice te okolini Prizrena, tj. Župe, Podgore i pojedinim selima u Gori, kao i najvećeg problema a to su knjige kojih da skoro i nema na njihovom maternjem, bosanskom jeziku. No, da nije sve tako crno govori i činjenica da je skoro u regionu Peći na mjesto koordinatora u nastavi na bosanskom jeziku primljen čovjek sa preko 25 godina rada u obrazovanju, Ramiz Ivanović, što samim tim govori da dolaze neka pozitivna vremena što se tiče obrazovanja bošnjačkih učenika u tom regionu gdje živi realan procenat Bošnjaka na Kosovu. Upravo je gospodin Ivanović i gost našeg web-portala te smo iz prve ruke poželjeli čuti šta se to novoga desilo u posljednjih par mjeseci od kada je preuzeo tu vrlo značajnu funkciju.
“Selam vama i vašim čitaocima i hvala vam što ste nas posjetili jer rijetko imamo prilike da na našem popularnom web-portalu “Bošnjak-KS” kažemo sve ono što nas muči iz svakodnevnog života, a posebno iz svijeta obrazovanja jer je teško doći do vas s obzirom da, vjerovatno, imate previše obaveza jer je protok značajnih informacija u današnje vrijeme veoma veliki pa se ne može stići svuda, no rekoh, hvala vam na posjeti uz činjenicu da je obrazovanje na bosanskom jeziku na Kosovu ono na čemu moramo raditi mnogo više svi oni koji se baveo pedagoškim radom i obrazovanjem. Dakle, ja sam Ramiz Ivanović profesor u nekoliko nižih i srednjih škola na bosanskom jeziku ovdje u Peći a od prije par mjeseci i novi koordinator na bosanskom jeziku u našoj opštini”, kaže Ivanović.
Bosanski jezik na Kosovu egzistira od završetka rata na ovim prostorima zahvaljući, prije svega, kosovskim vlastima, međunarodnoj zajednici, mnogim nevladinim organizacijama, starim profesorima, nastavnicima i učiteljima, počeo je da se izvodi proces nastave na našem maternjem, bosanskom jeziku i to po prvi put.
“Vjerujte da nije bilo lako no, rekoh, mi smo bili optimisti te smo uz veliko zalaganje i trud uspjeli da započnemo taj proces a sada je već puno lakše jer imamo određenih pomaka u pozitivnom smislu. Što se mene lično tiče ja sam na ovu moju novu funkciju došao zahvaljujući inicijativi Udruženja “Edukator” kao i koalicije Vakat te me je predsjednik opštine Peć imenovao za novog koordinatora na nastavi bosanskom jeziku i tu sam već par mjeseci. Ja sam u obrazovanju već punih 27 godina sa radnim iskustvom, a inače sam profesor filozofije i sociologije kao i građanskog vaspitanja u ovdašnjoj ekonomskoj školi gdje sam nekada bio i učenik te škole. Takođe radim i u srednjoj medicinskoj školi u Peći.
Možete li nam reći koliki je broj učenika koji pohađaju nastavu na bosanskom jeziku u ovdašnjim nižim, srednjim i višim školama u regionu Peći i sa kojima se problemima oni suočavaju?
Nastava na bosanskom jeziku se izvodi u osnovnoj školi “7.Septembar” u Vitomirici gdje imamo najveći broj naših učenika od nekih 300 njih, a onda ih imamo u Peću, u osnovnoj školi “Đemail Kada” gdje ih ima oko stotinu te se još nastava izvodi i u isturenim odjeljenjima u selima u regionu Peći kao što su Zlopek, Orašje, Dardana i Trebović. Dakle, riječ je o osnovcima dok u srednjim školama nastava na bosanskom jeziku se izvod u četiri srednje škole i to u ovdašnjoj Gimnaziji gdje imamo tri odjeljenja u smjeru prirodnih nauka, onda u srednjoj Medicinskoj školi gdje imamo smjer – pomoćnik enterijera, zubotehničara i farmaceutskog tehničara. Takođe, imamo učenika i u tehničkoj školi “Shaban Spahija” gdje imamo pet odjeljenja što je, svakako, značajna cifra gdje su izraženi mašinski i elektro-smjerovi u školovanju te imamo još bošnjačkih učenika u srednjoj ekonomskoj školi “Ali Hadri” gdje imamo sedam odjeljenja u smjerovima poput računovodstva, špedicije, sistemi prava i slično. Dakle, ukupna cifra naših, bošnjačkih učenika u srednjim školama u Peći je 199″, ističe Ivanović uz činjenicu da je svake godine trend opadanja broja učenika na bosanskom jeziku veoma veliki uglavnom vezanih za migraciju stanovništva i odlazak sa ovih prostora.
“Dakle, ukupno imamo 649 bošnjačkih učenika u regionu Peći na nastavi na bosanskom jeziku što smatram da je to mali broj učenika u odnosu na većinsku zajednicu no šta je-tu je. Potrebno je posebno istaći da se nastava na našem jeziku izvodi bez ikakvih problema jer imamo dobru saradnju sa upravama svih pomenutih škola, da su međuljudski odnosi dobri, tj. nema nikakvih incidenata niti među nastavnim kadrom niti među učenicima gdje su nastavnici uključeni u rad uprave škole i samim tim zajednički se radi sa većinskom zajednicom u poboljšanju kvaliteta obrazovanja i na albanskom i na bosanskom jeziku. Što se samih problema tiče najčešće su oni vezani za udžbenike vezanih za stručne predmete jer je teško naći literaturu za njih kao i za nacionalne grupe predmeta te se nadamo da ćemo vremenom ubrzo i riješiti uz saradnju sa MONT-om, opštinskih struktura vlasti kao i Direktorijata za obrazovanje ovdje u Peći”, kaže on.
Kakva je saradnja sa drugim bošnjačkim regionima na Kosovu, recimo sa vašim kolegama u regionu Prizrena?
Saradnja sa kolegama u Prizrenu je izuzetno dobra no, po meni, ta saradnja se treba produbljivati, odnosno, treba nam više zajedničkih susreta i razmjena iskustava upravo na temu obrazovanja jer u vašem prizrenskom regionu ima mnogo više bošnjačkih učenika i kvalitetnog obrazovnog kadra te samim tim imate mnogo više iskustva u tome. Takođe se mora proširiti saradnja po pitanju kurikuluma gdje mi moramo biti jako aktivni jer proces obrazovanja je u stalnim reformama i mi moramo napomenuti da je naš nastavni kadar od rata naovamo završio seminare i kurseve koji su, svojevremeno, organizirali i Ministarstvo za Nauku i Tehnologiju i Obrazovanje, tj MONT, Direktorijat za Obrazovanje kao i mnoge nevladine organizacije. Posebno napominjem da je ovdašnji nastavni kadar licenciran no imamo i par slučajeva mladih nastavnika i profesora koji su u procesu licenciranja.
Veliki problem je nostrifikacija diploma sa završenih Univerziteta i Fakulteta iz država u regionu. Imamo slučajeve da se u ovdašnjoj osnovnoj školi u Vitomirici par nastavnika izgubilo posao baš zbog toga. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
Realno rečeno, proces nostrifikacije diploma vrši se sporo a to je više pitanje za MONT-a nego za mene te se nadam da će se to brže rješavati jer su u pitanju diplome iz BiH i Srbije, odnosno Sandžaka te da će se taj problem vrlo brzo riješiti jer je odavno u procesu rješavanja.
Od skora ste na toj izuzetno značajnoj funkciji u obrazovanju bošnjačke djece i omladine u regionu Peći te nam recite šta ste sve za ovih par mjeseci uradili po tom pitanju jer po svom iskustvu i u obrazovanju spadate u red poznatijih radnika – pedagoga da bi se poboljšao kvalitet obrazovanja?
Kao prvo, treba da naglasim da ću raditi po zakonu i da će moj rad biti izložen javnosti, što je sasvim logično, da se već vidi napredak jer sam odmah po stupanju na dužnost ovdašnjeg koordinatora na bosanskom jeziku stupio u kontakt sa svim nastavnim kadrom kao i upravama škole gdje se izvodi nastava na našem jeziku i da će moji prioriteti biti upošljavanje kadra sa najvećim kvalifikacijama koji su potrebni za određena radna mjesta, onda da se uključimo u većem angažovanju u pedagoškom trouglu roditelj-škola-učenik te samim tim poboljšati saradnju sa opštinskim strukturama vlasti, a posebno sa MONT-om te svim onima koji bi mogli pomoći proces nastave na bosanskom jeziku. Dakle naš cilj je, pored navedenog, locirati probleme koje trebamo rješavati najviše po pitanju udžbenika i slično te imati bolju i veću komunikaciju na relaciji opštinska vlast – Direktorijat za obrazovanje i škole gdje se izvodi nastava na bosanskom jeziku kao i veći angažman nastavnog osoblja u realizovanju nastavnog plana i programa kao i kurikuluma gdje se poseban naglasak daje na realizaciji, kako rekoh, novih kurikuluma koji su trenutno u trendu što se tiče samog obrazovanja.
Da li možete izdvojiti nekog učenika koji je talentiran u bilo kojoj oblasti obrazovanja ili recimo u sportu, muzici, crtanju i slično?
Vidite, logično je da ovdje imamo puno talentirane djece i omladine u bilo kojoj društvenoj branši ili pak u obrazovanju, no ja ne bih posebno izdvojio neko ime da se neko, koga bih izostavio, ne nađe uvređen te bih svako od te talentirane djece ili omladine po svom znanju ili sposobnostima konkurisalo za neku nagradu koju dodjeljujemo, a posebno se ti rezultati iskazuju na nacionalnim testovima na kraju školske godine kada se testiraju deveti i dvanaesti razredi koje organizuje MONT.
Poruka čitaocima?
Prije svega, ponovo ću se zahvaliti vama što se interesujete za obrazovanje bošnjačke djece i omladine u regionu Peći a ja ću, ponavljam, biti otvoren za saradnju i za što efikasniji rad da bi se proces nastave na bosanskom jeziku ovdje kod nas izveo što bolje i efikasnije te ovim putem zahvaljujem svima onima koji mogu da pomognu u obavljanju procesa nastave na bosanskom jeziku da to bude, kako rekoh, što bolje i efikasnije za neke nove generacije koje dolaze za nama – istakao je profesor Ramiz Ivanović, novi koordinator u regionu Peći za obrazovanje na bosanskom jeziku kome redakcija našeg web-portala želi puno uspjeha u radu jer je, konačno, izgleda došao pravi čovjek na pravom mjestu sa dugogodišnjim iskustvom u obrazovanju na svom maternjem, bosanskom jeziku a tim i sličnim primjerima bi trebali da se okrenu svi poput obrazovnog kadra u regionu Prizrena i regionu Gore, odnosno Dragaša, dakle oni čija se djeca i omladina obrazuju na pomenutom jeziku.
Vinetu Ganić
