Prava žene na naslijeđe u islamu (Ali Džumua – muftija Egipta)

(Ke

hf 19) (isra 72) (Nisa 124) (Tewba 70)vjerujemo u Allahova lijepa svojstva. To dovodi da ova tvrdnja ne pogađa srce bilo kog muslimana ili muslimanke.
Takva temeljitost se oslikava u ubjeđenju da je Allah Uzvišeni Sudac Pravedni, i njegova pravednost je apsolutna. U njegovom šerijatu ne postoji nasilje prema čovjeku, niti prema bilo čemu od Njegovih stvorenja

Razlika u količini je osnov u pitanju zaostavštine u islamskom pravu. Količine nasljedstva se ne razlikuju u skladu sa rodom, već u skladu sa tri mjerila:

Prvo: Stepen rodbinske bliskosti između naslijeđenog i nasljednika, bez obzira bio on muško ili žensko. Što je veza bliža količina nasljedstva će se povećavati a što je rodbinska veza dalja isnos nasljedstva će se smanjivati, bez osvrta na pol nasljednika! Tako vidiš da jedna kćer nasljeđuje polovinu majčine zaostavštine (iako je žensko) dok njen otac od tog iznosa nasljeđuje četvrtinu (iako je muško). Zato jer je kćerka bliža od muža, pa se iz tog razloga iznos i povećava.

Drugo: Status generacije koja nasljeđuje:

Generacije koje se tek susreću sa životom i spremaju se da njegove izazove ponesu na svojim plećima, njihov udio u nasljedstvu obično biva veći od udjela generacija koje okončavaju život i ne nose se više sa njegovim teškoćama. Obično takav biva propis, bez obzira na rod nasljednika, hoće li to biti nasljednici ili nasljednice. Tako kćerka umrlog nasljeđuje više od njegove majke, a obje su žensko, kao što kćerka umrlog više nasljeđuje od njegovog oca, čak i u slučaju postojanja brata.

Treće: Materijalno pokroviteljstvo

Ovo je jedini slučaj u kom se dešava prednost muškarca nad ženom. Ali, rase o prednosti koja ne čini ženu uskraćenom niti je pravičnost prema njoj zanemarena. Čak, može biti da je obrnuto ispravno.

Za razliku od jednakog statusa u prethodna dva slučaja (rodbinska bliskost i status generacije koja nasljeđuje) bez obzira jesu li muški ili ženski nasljednici, materijalna odgovornost (obaveza izdržavanja o.p) je razlog što su količine nasljedstva različite. Zato Kur`an nije učinio ovu prednost muškarca nad ženom opštom, u svim slučajevima nasljedstva. Zapravo, samo u ovom slučaju daje prednost muškarcu. Mudrost prednosti je u činjenici da je muškarac dužan materijalno izdržavati ženu-suprugu, njeno potomstvo, dok žena-sestra nasljednika opet u pogledu izdržavanja nje i potomstva potpada pod dužnost njoj bliskog muškarca.

Ona je, uprkos tome što nasljeđuje upola manje od svog brata u boljem položaju. Jer, njen dio nasljedstva-kada se isključi njena obaveza da materijalno situira porodicu- je čist kapital položen njoj na štednju, zbog slabosti ženskog roda, kao i osiguranja njenog života od opasnosti i promjena. To je Božanska mudrost koje možda većina ljudi nije svjesna.

Spomenućemo neke od materijalnih obaveza koje muškarac mora ispunjavati:

1- Na početku bračnog života, ulaskom u zajednicu sa svojom ženom muškarac ima materijalne obaveze:

Da plati mehr (bračni dar). Kaze Uzvišeni (Nisa 4) Mehr je materijalna obaveza koju čovjek ima darivati svojoj supruzi kao temelj početka bračnog života. Žena je u povoljnijem položaju od muškarca jer on nema pravo tražiti mehr od žene koju namjerava oženiti.

2- Muž je nakon ulaska u brak dužan da se materijalno stara o ženi, čak i ako ona ima više imetka od njega. On nema pravo zahtijevati da se ona sama izdržava, a kamo li da zahtijeva da ona njega izdržava. Ženu islam štiti štiteći njen imetak, ne naređujući joj da ga troši.

3- Čovjek takođe ima dužnosti (materijalne) prema bližnjima, jer mora snositi “porodične troškove” i sudjelovati u društvenim projektima koje on kao nasljednik mora nastaviti jer se smatra dijelom i nastavkom toga.

Ovi i drugi razlozi nas gone da na imetak i bogatstvo pogledamo podrobnije. Vidjet ćemo da je novac, bogatstvo, posjed, opštiji pojam od pukog prihoda. Jer prihod ne znači kapital, jer se pod kapitalom podrazumijeva ono što preostane nakon rashoda i udjeljivanja.

U ovom smislu, nalazimo da islam daje ženi u određenim slučajevima (nasljedstva) prihod koji je upola manji od prihoda muškarca, ali je ne obavezuje da udjeljuje ništa od tog njenog imetka osim onog što je Allahovo pravo – zekat. Dok, muškarcu se daje veći kapital uz obavezu da se materijalno stara o ženi, djeci, roditeljima kada ostare, kao i rodbini prema kojoj ima materijalne obaveze. Zatim posluga i sve inovacije današnjeg doba kroz plaćanje svakovrsnih faktura.

Ovo nas navodi da sa sigurnošću ustvrdimo da je Allah, s.w.t., počastio ženu nad muškarcem u nasljeđivanju, jer joj je garantovao očuvanje njenog dijela imetka ne obavezavši je ni u kakvom slučaju nikakvim materijalnim izdacima.

U slučajevima kada je obaveza materijalnog starateljstva isključena, kao što je slučaj sa nasljedstvom braće i sestara od majke, nalazimo da Mudri Zakonodavac izjednačuje udio muškarca i žene u nasljedstvu. Kaže Uzvišeni (Nisa 12)

Muškarac i žena u ovom slučaju su u nasljedstvu jednaki, jer je osnov nasljedstva ovdje rodbinska bliskost i nemaju prednost jedno nad drugim kod onog kog nasljeđuju, da bi po tome muškarac dobio više od žene. Jer, ovdje nema odgovornosti niti materijalnih potraživanja koje bi u ovom smislu pale muškarcu na pleća.

Analizirajući stanja i slučajeve nasljedstva, neki učenjaci su otkrili činjenice koje će mnoge zapanjiti :

Prvo: Postoje svega četiri slučaja kada žena nasljeđuje upola manje od muškarca.

Drugo: U puno više slučajeva žena nasljeđuje koliko i muškarac.

Treće: Brojni su slučajevi u kojima žena nasljeđuje više od muškarca.

Četvrto: Postoje slučajevi kada žena nasljeđuje a njen suparnik – muškarac ne nasljeđuje ništa.

Opširnije o ovim slučajevima slijedi:

Prvo: Slučajevi kada žena nasljeđuje upola manje od muškarca

1- Kćerka sa braćom, kao i sinova kćerka sa sinovim sinom

2- Otac i majka, kada nema djece niti muža ili žene (onog ko se nasljeđuje)

3- Rođena sestra sa rođenom braćom

4- Očeva sestra sa svojom braćom

Drugo: Slučajevi kada čovjek i žena nasljeđuju isto

1. Otac i majka u slučaju postojanja sinovog sina(unuka)

2. Brat i sestra po majci

3. Sestre sa braćom i sestrama od majke

4. Kćerka sa amidžom ili nekim bližim rođakom po ocu (U slučaju nepostojanja nikog ko bi “prekrio” nasljedstvo)

5. Otac sa majčinom majkom i sinovim sinom

6. Muž majka i sestre po majci i rođeni brat, prema prosuđivanju Omera r.a. Jer 2 sestre po majci i rođeni brat podjednako sudjeluju u trećini nasljedstva.

7. Kada samo čovjeka ili žene u “et-terikeh” tako on/ona biva jedini nasljednik, tada sin nasljeđuje ako je sam čitav “terikeh” (zaostavštinu) “ta`siben” , dok ćerka nasljeduje pola “ta`siben” a pola “redden”. Tako biva ako otac bude sam, onda će naslijediti čitavu “terikeh” “ta`siben” a ako ostavi majku ona će naslijediti trećinu “fardan” a ostalo “redden”

8. Muž sa rođenom sestrom, ona će naslijediti kao da je muškarac. Znači, ako iza žene ostane muž I rođeni joj brat, muž će uzeti polovinu a rođeni brat ostatak ta`siben. A ako ostavi muža i sestru muž će uzeti pola a sestra također pola.

9. Majčina sestra sa rođenim bratom. Ovdje, ako iza žene ostane muž, majka, majčina sestra i rođeni brat muž će uzeti pola, majka sedminu, majčina sestra sedminu a ostatak bratu, a to je sedmina ta`siben.

10. Rodbina, prema mišljenju koje i njih uključuje, a po ovom stavu se postupa u egipatskom zakonu stavka 31 zakona pod brojem 77 od 1943. godine. . Ako ne bude nikog iz najbližeg kruga srodnika, rodbina ulazi u nasljedstvo i zaostavštinu (terikeh), koja se podjednako dijeli među njima. Tako npr. Kada umrli ostavi kćerkinu kćerku ili sina, tetka (po majci ili ocu), svi će naslijediti isti iznos.

11. Postoji šest osoba koje nikada ne prekrivaju u nasljedstvu . Tri su muškog i tri ženskog roda. Muški su: Muž, sin, otac). Ženski (žena, kćerka, majka).

Treće: Slučajevi kada žena nasljeđuje više od muškarca

1. Muž sa svojom jedinom kćerkom.

2. Muž sa dvije kćerke.

3. Kćerka sa amidžama.

4. Ako žena umre ostavivši 60 fidana (mjera za površinu) zemlje a nasljednici su : muž, otac, majka i dvije kćerke, dio koji dvije ćerke nasljeđuju biti će 32 fidana. Znači da je udio svake od njih 16 fedana. U slučaju da je nasljeđuju 2 sina umjesto 2 kćerke naslijedili bi 12,5 fedana po jedan. Jer, dio koji pripada kćerkama je trećina zaostavštine, a dio koji pripada sinovima je ostatak ta`siben nakon što se podmire nasljednici iz fardan kategorije.

5. Ako žena umre ostavivši 48 fedana a nasljednici su : muž, dvije rođene sestre i majka, dvije sestre će naslijediti dvije trećine zaostavštine što znači da je dio jedne sestre 12 fedana. U slučaju da je nasljeđuju dva brata umjesto dvije sestre njih dvojica bi naslijedili po 8 fedana jer oni nasljeđuju ostatak zaostavštine ta`siben nakon muža i majke.

6. U istom slučaju ako iza nje ostanu 2 sestre po ocu, one će naslijediti više od dva brata po ocu.

7. Ako žena umre i ostavi iza sebe muža, oca, majku i kćerku, a njeno nasljedstvo bude 156 fedana, ćerka će naslijediti polovinu zaostavštine, dakle nekih 72 fedana. Ako bi ženu u ovom slučaju nasljeđivao sin umjesto kćerke, naslijedio bi 65 fedana, jer on nasljeđuje ostatak ta`siben nakon onih što nasljeđuju fardan (muž, otac I majka).

8. Ako žena umre i ostavi: muža, majku i rođenu sestru, a iza nje ostane 48 fedana, sestra će naslijediti 18 fedana. U slučaju da je nasljeđuje rođeni brat umjesto sestre, on bi naslijedio samo 8 fedana. Jer, on ta`siben nasljeđuje ostatak nakon muža I majke. U ovom slučaju sestra nasljeđuje više nego duplo od brata.

9. Ako čovjek iza sebe ostavi: ženu, majku, dvije sestre po majci I dva rođena brata, a zaostavština mu iznosi 48 fedana, dvije sestre po majci – a one su najdalje po srodstvu u slučaju- nasljeđuju 16 fedana. Znači jedna će naslijediti 8 fedana, dok će 2 rođena brata naslijediti 12 fedana, znači svaki po 6.

10. Ako žena ostavi: muža, sestru po majci i dva rođena brata, a zaostavština joj bude iznosila 120 fedana, sestra po majci će naslijediti trećinu zaostavštine, dakle 40 fedana. Dva rođena brata će naslijediti 20 fedana, što znači da će sestra po majci-najdalja u srodstvu naslijediti četiri puta više od rođenog brata.

11. Majka, u slučaju gubitka nasljednog dijela uz postojanje muža, prema mišljenju ibn Abbasa r.a. Ako žena ostavi za sobom oca, majku i muža, mužu pripada polovina, majci trećina, a ostatak (šestina) ocu, tj. on će naslijediti koliko polovinu nasljedstva svoje žene.

12 Ako žena ostavi: muza, majku, sestru po majci i dva rođena brata a zaostavština bude 60 fedana , sestra po majci će naslijediti 10 fedana, dok će obojica braće naslijediti po 5 fedana. Znači da sestri po majci pripada dupli iznos u odnosu na rođenog brata, iako je ona od njih dalja po srodstvu.

13 Ako čovjek ostavi: ženu, oca, majku, kćerku i sinovljevu kćerku, a zaostavština bude 576 fedana udio sinovljeve kćerke će iznositi 96 fedana, dok da je nasleđivao sinov sin, naslijedio bi svega 27 fedana.

14. Ako iza umrlog ostane: majka, majčina majka i očeva majka a zaostavština bude iznosila 60 fedana, majka će naslijediti šestinu fardan a ostalo redden. Ako bi iza umrlog ostao otac umjesto majke, tj.da je iza njega ostao otac, majčina majka i očeva majka, majčina majka bi naslijedila ne prekrivši šestina ,tj.10 fedana, a ostalo bi pripalo ocu 50 fedana. Što znači da majka nasljeđuje čitavu zaostavštinu a ako bi otac bio na njenom mjestu, njegov dio bi iznosio svega 50 fedana.

Četvrto: Slučajevi kada žena nasljeđuje, a njen muški “suparnik” ne nasljeđuje

1. Ako žena umre ostavivši muža, oca, majku i kćerku I sinovicu ostavština bude iznosila 195 fedana sinovica će naslijediti šestinu , tj 26 fedana.U slučaju da je žena ostavila sinovca umjesto sinovice njegov dio u nasljedstvu bi iznosio 0. Jer, on je trebao uzeti ostatak ta`siben, a ostatka nema. Ovakva podjela je suprotna zakonu o obaveznoj oporuci kojeg je uzeo Egipatski zakon broj 71 iz 1946 godine, istovremeno je suprotan i mezhebima. Ipak, mi govorimo o stavovima koji daju ženi ne dajući istovremeno i muškarcu.

2. Ako žena ostavi muža, rođenu sestru i sestru po ocu, a ostavi npr. 84 fedana, sestra po ocu će naslijediti šestinu tj. 12 fedana. Da je u istom slučaju na njenom mjestu bio brat po ocu ne bi ništa naslijedio, jer pola pripada mužu, pola rođenoj sestri, ostatak bratu po ocu, ali ovdje ostatka nema.(Tako da on ne nasljeđuje nista).

3. Nasljedstvo nane: Često puta dok ona nasljeđuje, djed ne nasljeđuje. Analizirajući pitanje nasljedstva djeda I nane, nailazimo na sljedeće: Djed je stvarni nasljednik u čiji odio u nasljedstvu umrlog nema sumnje, kao što je očev otac, ili očeva oca otac, šta više, i sa druge strane, majčin otac ili otac majčne majke je fasid (nama punopravnu važnost u nasljedstvu) uz razilazenje u terminu kojim ga fakihi nazivaju. Što se punopravne nane tiče, to je ona u čijem nasljedstvu od umrlog djed (koji nije punopravan) nema udio. Ili, svaka nana u čiji iznos (nasljedstva) od umrlog otac između dvije majke nema udjela. Tako majka majčinog oca nije punopravni nasljednik, dok majčina majka I majka očeve majke su nane koje mogu nasljeđivati.

4. Ako osoba umre a ostavi iza sebe majčinog oca i majčinu majku u ovom slučaju majčina majka nasljeđuje kompletnu zaostavštinu, jer uzima šestinu fardana, a ostalo redden. Dok, majčinom ocu ništa ne pripada jer je djed koji se isključuje iz nasljedstva.

5. Takođe ako umre osoba ostavivši oca majčine majke i majku majčine majke, majka majčine majke uzima kompletnu zaostavštinu jer uzima šestinu fardan a ostalo redden dok ništa ne pripada ocu majčine majke jer je on djed koji se isključuje iz nasljedstva.

Postoji više od 30 slučajeva u kojima žena nasljeđuje koliko mučkarac, više od njega ili kada ona nasljeđuje sve a muškarac ništa, u odnosu na svega 4 precizirana slučaja kada žena nasljeđuje upola manje od muškarca.

To su plodovi isčitavanja slučajeva u fardovima nasljednog prava. Smatram da je sumnje nestalo za svakog ko je nepristrasan I prema sebi iskren, nakon ovih pojašnjenja.

Od Allaha pomoć i zaštitu molimo, i neka je hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova.