Špijuni nekadašnje Istočne Njemačke poznati su po tome što su tokom Hladnog rata prikupljali podatke i o svojim ljudima i onima u tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, no posljednji premijer te socijalističke države sada želi saznati što su tada bilježili obavještajci sa druge strane Željezne zavjese.
Hans Modrow, danas 90-godišnjak, obratio se najvišem njemačkom upravnom sudu tvrdeći kako, kao historičar i pisac, mora imati mogućnost uvida u to što su znali zapadni špijuni kako bi mogao pisati o tom razdoblju.
“Kako mogu pisati o tome ako su zapadni dosjei o meni zapečaćeni?”, upitao je sudije.
Agencija čuva dokumente o Modrowu
Modrow je dugo godina bio čelnik Partije socijalističkog jedinstva Istočne Njemačke, a u novembru 1989. godine je došao na čelo te države u vrijeme dok je bila u neredu i pripremala se na ujedinjenje sa Zapadnom Njemačkom.
Funkciju je napustio aprila 1990. godine.
Federalna obavještajna zajednica, špijunska agencija Zapadne Njemačke, koja djeluje i u danas ujedinjenoj Njemačkoj, priznala je kako čuva dokumente o Modrowu iz razdoblja od 1958. do 1990. godine, no pokazali su mu samo dio njih, tvrdeći kako moraju štititi svoje izvore.
Njemački zakon dopušta pojedincima da pregledavaju svoje dosjee ako su stariji od 60 godina i njihovo otkrivanje ne ugrožava državnu sigurnost.
Modrow se već pet godina bori da vidi spise o sebi.
Sastavljanje poderanih dokumenata
Obavještajni dokumenti Istočne Njemačke objavljeni su nakon što je ta država prestala postojati, no tajni agenti su u njenim završnim danima uništili većinu spisa, zabrinuti kako će oni koje su špijunirali tražiti osvetu.
Radne grupe i dalje pokušavaju ponovo sastaviti te poderane dokumente, a interes za čitanjem tih dosjea vrlo je velik.
Pošto su istočnonjemački obavještajni podaci objavljeni, Modrow smatra kako to treba biti slučaj i s onima iz Zapadne Njemačke, no njemačke obavještajne institucije ističu kako su ti dokumenti zaštićeni postojećim zakonom.
