Gotovo mjesec dana nakon uvođenja takse od 10 odsto na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a potom i podizanja ove takse na 100 odsto, na Kosovu, kaže predsjednik Privredne komore Kosova, kada je uvoz u pitanju, jedini problem predstavlja pronalaženje novih dobavljača za žito i čelik. S druge strane, kada je riječ o izvozu, pored tranzita kroz Srbiju, problem izvoznika je i nedovoljan broj licenciranih vozača.
Berat Rukiqi, predsjednik Privredne komore Kosova predstavio je krajem protekle nedjelje izvještaj za period jun – septembar ove godine i zaključio da je Kosovo imalo uspjeha u ovom periodu zato što su neke od kompanija iz inostranstva proširile svoje poslovanje.
On je govorio i o CEFTA sporazumu uz ocjenu da je Srbija primorala Vladu Kosova na takav potez jer je sprečavala transport i uvoz robe sa Kosova. Time što je zabranjivala tranzit, Srbija je činila proizvode sa Kosovo nekonkurentnim na tržištu, tvrdi predsjednik kosovske privredne komore.
“Veliki su problem sa kojima su se suočavale domaće kompanije, što nas dovodi do zaključka da je te probleme stvarala Srbija. Mnogo puta smo postavljali pitanje da li i oni poštuju CEFTA sporazum. Mi smo svaki problem zabilježili. Primjera radi, kompanija ELKOS nikada nije koristila Srbiju kao tranzitnu zonu koja je povezana s ostalim zemljama iz regiona, čineći da ti naši proizvodi ne budu konkurentni i da se ne nađu na tržištu,“ istakao je Rukiqi, a prenosi RTK2.
Dodao je i da kosovski proizvođači traže alternativne tranzitne rute, ali jedan od problema sa kojima se suočavaju je nedovoljan broj licenciranih vozača.
„Iako je Srbija jedna od zemalja koja je najpogodnija za tranzit, kompanije sa Kosova koje izvoze proizvode u regionu i šire, od sada će morati da traže alternativne pravce preko drugih zemalja regiona za transport robe. Ono što je još problem je što ne postoji dovoljan broj licenciranih vozača,“ rekao je Rukiqi.
Prema riječima Rukiqija, jedan od najvećih problema s kojima su se kompanije sa Kosova suočavale jeste to da je od istih traženo da ako uvoze robu sa Kosova da se na deklaraciji navede da je poreklo robe “autonomna pokrajina Kosovo i Metohija”.
Pronalazak alternativnih dobavljača pšenice najveći prioritet
Za sada, jedini veći efekat nove trgovinske politike prema Srbiji je porast cijene hljeba sa 30 na 40 centi, a do koje je došlo usled porasta cijene brašna. Kako su objasnili prerađivači žitarica, do porasta cijene brašna je došlo nakon inicijalnog podizanja takse na 10 odsto na srpske proizvode, kada je poskupeo uvoz sirovine koju obrađuju, odnosno cijena žitarica. Tada je cijena brašna po kilogramu porasla sa 26 na 33 a negdje i 37 centi.
Budući da je sada trgovina sa Srbijom praktično obustavljena, kosovski prerađivači žitarica okreću se drugim tržištima kako bi zadovoljili potrebe za žitaricama.
Kako je Rukiqi naveo na konferenciji za medije u petak, pregovori se vode sa Albanijom koja nema potrebne količine pšenice da zadovolji kosovsko tržište, pa se pregovori sada intenziviraju sa kompanijama iz Hrvatske, Bugarske, Turske i Mađarske. Još jednom je podvukao problem nelicenciranih vozača.
“Dva najveća problema oko uvoza predstavljaju nam čelik i pšenica, a za sve ostale proizvode koje smo uvozili možemo naći adekvatnu zamjenu. Što se pšenice tiče, trenutno pregovaramo sa dobavljačima iz Albanije, ali oni nemaju dovoljno količina koliko je potrebno za naše tržište, takođe intenzivne pregovore vodimo sa velikim kompanijama iz Hrvatske, Bugarske, Turske i Mađarske. Tu postoji još jedan problem, a to je nedovoljan broj licenciranih vozača. Taj problem moramo riješiti što prije jer će u skorijem vremenu zalihe proizvoda nestati,“ zaključio je predsjednik privredne komore Kosova Berat Rukiqi, navodi RTK2.
Inače, on je objasnio da osnovnu cijenu većine sirovina diktira svjetska berza, a da cijena konačnog proizvoda zavisi od cijene transporta sirovina, prenela je prištinska GazetaExpress.
U trenutku kada je došlo do prvih poskupljenja cijene brašna i to prije povećanja carina na uvoz robe iz Srbije na 100%, kosovski ministar trgovine, Endrit Shala, tvrdio je da Kosovo zadovoljava 80 odsto sopstvenih potreba za pšenicom, te da nema osnova za poskupljenje cene brašna.
„Prema podacima koje imamo, Kosovo sada pokriva 80 odsto svojih potreba za pšenicom, ali uprkos tome, zatražio sam od Uprave za zaštitu konkurencije da u skladu sa mandatom izvrše kontrolu mogućeg nezakonitog povećanja ili nepotrebnog dizanja cijena brašna, hljeba. Ne postoji nijedan razlog za povećanje cijena, to koordiniše nekoliko komercijalnih kompanija, uglavnom u Prizrenu, i Kačaniku,“ rekao je Shala, prenosi KTV.
Kontrole tržišne inspekcija zaista i sprovodi, pa je tako u petak portal iz Južne Mitrovice, Veriu.info, javio da je počelo kažnjavanje pekara koji podižu cijene hljeba, ali i pekara čiji proizvodi su ispod deklarisane težine.
Kosovo je oktobra prošle godine uvelo taksu na uvoz brašna iz Srbije u iznosu od 0.04 centi po kilogramu. Ta mjera je uvedena nakon žalbe od strane domaćeg proizvođača, kompanije „M&Silosi“ i Udruženja kosovskih proizvođača brašna, gdje se navodi da se uvoz brašna iz Srbije na Kosovo vrši po nižim cijenama od tržišne vrijednosti, odnosno ispod cijene proizvodnje, što ugrožava proizvodnju brašna na Kosovu.
I ovoj kao i ovogodišnjoj odluci o uvođenju vancarinskih barijera prema robi iz Srbije prethodila je medijska kampanja tokom koje se Srbija okrivljivala da Kosovu prodaje brašno lošeg kvaliteta u vrijednosti od 0.15 centi, što je, kako se navodilo, cijena koja je ispod tržišne vrijednosti.
