Poslanici u Skupštini Kosova usvojili su Zakon o Trepči, kojim Rudarsko metalurški kombinat Trepča postaje akcionarsko društvo u kojem kosovska Vlada ima 80 odsto akcija, dok 20 odsto akcija pripadaju radnicima i drugim akcionarima.
Zakon o Trepči je usvojen sa 79 glasova za i 14 uzdržanih glasova, poslije deset časova rada na plijenarnoj sjednici i parlamentarnim komisijama.
Nakon usvajanja Nacrta zakona o “Trepči” u prvom čitanju, Skupština nastavila je poslije ponoći sjednicu, jer, da bi zakon bio usvojen, mora da prođe i drugo čitanje. Srpski poslanici napustili su sjednicu.
Parlamentarnoj komisiji za ekonomski razvoj, infrastrukturu, trgovinu i industriju, poslije prvog čitanja zakona, dostavljen je 21 amandman, što je odložilo početak druge sjednice za poslije ponoći.
Najviše amandmana su podnijeli poslanici Samoopredjelenja koji su zahtjevali da Trepča postane javno preduzeće. Oni su na glasanju ostali uzdržani.
Predsjednik komisije za ekonomski razvoj Muhamed Mustafa je tokom predstavljanja izmjena koje su prihvaćene na komisiji, rekao da nije promjenjena suština zakona.
“U tri amandmana smo ojačali ulogu Skupštine. Akcionari ne mogu da usvoje svoj status bez saglasnosti Skupštine. Takođe je značajno da Skupština treba da da saglasnost za korišćenje prirodnih resursa i prodaju imovine”, kazao je Mustafa.
On je rekao da se na sjednici raspravljalo i o imovini Trepče van Kosova i obavezana je Kosovska agencija za privatizaciju da preduzme sve mjere za zaštitu imovine kombinata van Kosova.
Mustafa je izrazio žaljenje što na sjednici komisije nije bio prisutan poslanik Srpske liste Saša Milosavljević.
“Bili smo spremni da strpljivo raspravljamo o amandmanima Srpske liste. Dali smo mogućnost da svako obrazloži svoje prijedloge i obezbjedili smo dobru radnu atmosferu”, rekao je Mustafa.
Šta zakon predviđa
Prema obrazloženju predlagača, cilj Zakona o Trepči je da se uspostavi zakonska infrastruktura za održiv ekonomski razvoj kombinata, kroz obezbjeđivanje mogućnosti za investicije, povećanje vrijednosti sredstava i unapređenje tehničko-tehnološkog kapitala.
Zakon predviđa transformaciju poslovnih jedinica u Akcionarsko društvo Trepča AD, a one su Rudnici sa flotacijom Trepča-Stari Trg, Rudnici sa flotacijom Kišnica i Novo Brdo, kao i Rudnici sa Flotacijom Kopaonik i Leposavić.
Zakon definiše i pitanja mineralnih resursa, prenosa imovinskih prava i ljudskih resursa, statuta, registracije, upravljanja akcionarskim društvom i druga.
Navodi se i da svi radnici koji imaju redovni ugovor o radu, na dan stupanja na snagu zakona nastavljaju radni odnos u odgovarajućoj poslovnoj jedinici.
Trepčom AD, po novom zakonu, upravljaju Nadzorni i Upravni odbor. Statut Trepče AD izrađuje Nadzorni odbor, a usvajaju ga akcionari.
U sastavu Trepče predviđa se i osnivanje dodatnih poslovnih jedinica kao što su – Metalurgija olova, Metalugrija cinka, Hemijska industrija.
Trepča bi, prema zakonu, trebalo da stvori mogućnosti za domaće i strane investiture u formi javno-privatnog partnerstva, direktnih privatnih investicija, zajedničkih investicija i izdavanja i prodaje akcija.
Albanski radnici Trepče smatraju da je usvajanje Zakona mogućnost razvoja, jer Trepča kao vlasnik mineralnih resursa može biti u interesu svih građana Kosova.
Radnici sa sjevera iz redova srpske zajednice smatraju da taj zakon može da ugrozi proizvodnju i njihovo “pravo na rad i egzistenciju”.
