Porast temperature za posljedicu ima duže sušne periode, ali kratkotrajne i obilne padavine imaju razoran efekt koji donosi katastrofalne poplave, kao što je bilo u maju ove godine, navodi se u dokumentu.
Oskudica vode
Također, eksperti Svjetske banke predviđaju da bi ukupan porast temperature sa sadašnjih 0,8 na dva ili četiri stepena mogao dovesti do daljnjeg povećanja ekstremnih vrućina, suše, nedostatka vode i uopće uništenja usjeva i apokaliptičnog scenarija u našoj regiji. Navode primjer da bi do 2050. godine Makedonija mogla bilježiti i do 50 posto manje prinose pšenice, kukuruza, povrća i drugih kultura.
U BiH, od kada se provode meteorološka mjerenja, a to je od kraja 19. stoljeća, temperatura je porasla za 0,8 stepeni, što je u nivou svjetskog prosjeka, kaže klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženan Zulum. No, bilježi se i blagi porast padavina, ističe on, ali ono što je negativno jeste da su sušni periodi mnogo duži od kišnih, koji onda donose izuzetno obilne padavine.
– Sve to ne pogoduje poljoprivrednim proizvođačima. Poprilično je nezahvalno govoriti o prognozama, u narednih 50 ili 100 godina, ali ako bi bilo daljnjeg povećanja temperatura, to bi moglo, zaista, dovesti do oskudice vode – ističe Zulum.
Poljoprivrednici u BiH itekako su svjesni hirovitog vremena posljednjih godina, kaže predsjednik Koordinacije poljoprivrednih udruženja i saveza FBiH Mehmed Nikšić.
Učiti iz grešaka
– Mogu reći da u posljednjih sedam godina, a za to poljoprivrednicima ne trebaju izvještaji i studije, jer sve osjetimo u praksi i na svojoj koži, u vrijeme sjetve obično pada kiša, što je loše, ali kada nam padavine trebaju, onda je suša – kaže Nikšić.
Nekada su se, dodaje Nikšić, poljoprivrednici rukovodili ustaljenim kalendarom, ali se situacija promijenila. Ekonomski analitičar Erol Mujanović kaže da praksa pokazuje da je zaista došlo do drastičnih promjena klime, što utječe i na ekonomiju.
– Vidjeli smo tokom ovogodišnjih poplava i iz tih grešaka potrebno je izvući lekcije – ističe Mujanović.
