Ministar dijaspore u Vladi Kosova Valon Murati kazao je da je ovaj proces, koji je počeo još 2013. bio težak, ali provediv. Od slijedeće godine, dodao je on, u popis dijaspore uključiće se i ambasade Kosova u kojima će sunarodnici moći da se registruju.
Cilj popisa je tačno utvrđivanje kosovske dijaspore, njihovo geografsko prostiranje, demografska struktura, države u kojima žive i djeluju, te njihova organizacija kroz različita društva. Dio ovog popisa je svaka osoba koja živi van Republike Kosova, koja je rođena ili nosi porjeklo s Kosova.
Na osnovu podataka iz Kosovske agencije za statistiku, jedna-trećina stanovnika Kosova živi van teritorije zemlje. Oko 700.000 njih uglavnom živi u zemljama Zapadne Evrope i u SAD-u.
Inicijativom Ministarstva dijaspore osnovano je 20 mreža koje povezuju albanska preduzeća u dijaspori, kazao je ministar Murati.
„Ta preduzeća su sada ozbiljna preduzeća i na Kosovu, i ona ne samo da nude nova iskustva, već su i preduzeća koja su se orjentisala na proizvodnju ili na pružanje usluga visokog kvaliteta“, kazao je Murati.
Građani Kosova koji su napustili zemlju u velikoj mjeri pomažu svojim porodicama na Kosovu, uglavnom u vidu doznaka koje dostižu sumu i od pola milijarde eura godišnje, a ta suma se iz godine u godinu povećava.
Primjera radi, tokom prvih devet mjeseci ove godine na Kosovo je poslano 566 miliona eura ili 12 posto više od prošle godine, podaci su Centralne banke Kosova. Novac pristiže uglavnom iz Njemačke ili Švicarske.
Više od 20 posto kosovskih porodica živi od tih doznaka, a koriste ih uglavnom za dnevnu potrošnju. Šestočlana porodica Arianita Gashija, studenta iz Prištine, je samo jedna od njih. Njegov otac već 13 godina živi i radi u Njemačkoj.
„Cijela naša porodica zavisi od oca. Ja sam student i ne radim. Sav novac koji trošimo stečen je u Njemačkoj i to traje već godinama“, navodi Arianit.
Teški socioekonomski uslovi na Kosovu na neki način obavezuju građane koji žive van Kosova da pomognu svojima, navode analitičari, te dodaju da je zabrinjavajuće to što se doznake još uvijek ne koriste za investicije, već samo za dnevnu potrošnju.
„Bilo bi bolje ukoliko bi se orjentacija ovih sredstavala usmjerila prema investicijama jer bi to uticalo na smanjenje stepena nezaposlenosti i siromaštva“, navodi stručnjak za ekonomska pitanja Ismail Kastrati.
