Evropske institucije nemaju saglasnost oko suspenzije bezviznog režima zemljama Zapadnog Balkana, ali povećan broj nelegalnih azilanata mogao bi ubrzati taj proces.
Poslanica u Evropskom parlamentu (EP) za viznu liberalizaciju Tanja Fajon izjavila je da sigurno u dogledno vrijeme neće biti usvojen mehanizam za suspenziju bezviznog režima zemljama Zapadnog Balkana.
Ona je za beogradske Novosti od nedjelje objasnila da su pregovori evropskih institucija o usvajanju tog mehanizma “propali, što što znači da mehanizam neće brzo biti usvojen”.
Glavni problem je, prema njenim rečima, bio taj što su pojedine zemlje, na čelu s Njemačkom, htjele ponovo otvoriti već dogovorena poglavlja iz mehanizma, koji se usaglašavao između EP-a i Evropskog vijeća.
“Prijedlog EP-a je bio vrlo fleksibilan i mnogo bolji za Zapadni Balkan od prvobitnog teksta. Izbacili smo kvote i uveli formulaciju u kojoj se, između ostalog, kaže da bezvizni režim može biti suspendiran samo u slučaju izuzetnog priliva azilanata”, navela je Fajon.
Ponovo otvoreno pitanje Balkana
“Bilo je dogovoreno da tako ostane i da nadalje razgovaramo samo o reciprocitetu. Neke zemlje, na čelu s Njemačkom, su, međutim, tražile promjenu već postignutog dogovora, na šta nismo pristali”, dodala je ona.
Objasnila je da je riječ o zahtjevu EP-a da se u cijelom paketu mjera utvrdi i mogućnost da Evropska unija (EU) automatski suspendira bezvizni režim s određenom državom koja uvede vize s nekom od zemalja članica EU-a, kao što je to nedavno bilo u odnosima između Kanade i Češke.
“I, umjesto da se dogovaramo samo oko toga, neke zemlje članice su ponovo otvorile pitanje Balkana”, rekla je Fajon i najavila da će EP stupiti u kontakt s novim predsedavajućim EU-a, Irskom, kako bi ustanovio u kojem će pravcu ići ovaj dosije i kako će pregovori napredovati.
“U svakom slučaju, sigurno je da u dogledno vrijeme neće doći do uvođenja mehanizma za suspenziju bezviznog režima”, rekla je Fajon i istakla da predstoji novo čitanje prijedloga direktive u EP-u, ali da sve neće ići tako glatko.
“EP će sada imati tvrđu poziciju nego ranije. Nećemo biti toliko fleksibilni prema prijedlogu Evropske komisije (EK), jer nismo zadovoljni dosadašnjim radom Evropskog vijeća”, poručila je Fajon i najavila dugu i oštru raspravu.
Ona upozorava da to ne znači da se sada može zanemariti problem lažnih azilanata.
“Naprotiv, treba pojačati napore da se ovaj problem riješi uz strogo poštovanje principa Sporazuma o slobodnom kretanju građana. Samo tako će se ukloniti prijetnja da vize jednoga dana zaista budu ponovo uvedene. Jer, neke zemlje članice su prilično nestrpljive i zabrinute po tom pitanju”, upozorila je Tanja Fajon.
Lažni azilanti
Alexandra Stiglmayer, ekspertica za vizna pitanja nevladine organizacije Inicijativa za evropsku sigurnost (ESI), rekla je da postoji opasnost da se bezvizni režim ukine, jer će se pokazati da je 2012. bila godina s najvećim brojem tražilaca azila sa područja Zapadnog Balkana.
Dosadašnji rekord bio je 2010. godine, kada je u EU stiglo 29.680 ljudi.
“Do oktobra prošle godine azil je zatražilo čak 33.500 ljudi sa Zapadnog Balkana, a konačan broj će sigurno biti veći, jer su zimski mjeseci tradicionalno period kada dolazi do naglog skoka broja tražilaca azila u EU”, rekla je Siglmayer za sarajevski Dnevni avaz od nedjelje.
Ona je isitakla da je Njemačka najglasnija za ponovno uvođenje viza te da ona predvodi grupu država u EU koje zagovaraju brz i jednostavan način ukidanja bezviznog režima.
Što se tiče Zapadnog Balkana, Stiglmayer ističe da je po ovom pitanju najugroženija Srbija, iz koje je u 2011. godine u EU došlo 13.980 lažnih azilanata, i ona je po tome bila na 5. mjestu u EU.
Daleko iza nje su Makedonija (20) te Bosna i Hercegovina (28) i Albanija (30. mjesto). Međutim, u 2012. godini stanje je bilo još lošije.
“Sve zemlje Zapadnog Balkana zabilježile su rast broja tražilaca azila. I dalje prednjači Srbija sa 15.135 azilanata za prvih 10 mjeseci 2012. godine. Na četvrtom mjestu, od pet država regiona, je Bosna i Hercegovina sa 4.095 potencijalnih azilanata”, rekla je Stiglmayer.
Objasnila je da ti ljudi neće dobiti azil, jer bi to bilo nepošteno prema onim ljudima koji ne zloupotrebljavaju bezvizni režim.
“Bila bi poslana i vrlo loša poruka državama koje već rade na ispunjavanju kriterija za uvođenje bezviznog režima, poput Turske, Ukrajine i Kosova”, kazla je ona i dodala da bi “bilo nefer da se vize vrate građanima Zapadnog Balkana”.
“To bi uzdrmalo povjerenje ljudi u EU i cijeli proces evropskih integracija”, zaključila je Stiglmayaer.
