I na Kosovu su masovna okupljanja moguća samo ako su politički motivisana. Socijalni problemi još nisu izveli na ulice veći broj ljudi, ali stručnjaci ocjenjuju da takva situacija neće dugo trajati.
U zemlji, u kojoj je gotovo pola stanovništva bez posla, na nedavno održanom protestu građana zbog nezaposlenosti, okupilo se jedva 200 ljudi. Na posljednjem protestu građana pod motom „Protiv lopovluka“, bilo ih je nekoliko stotina.
Oni su izrazili nezadovoljstvo zbog visokih računa za struju, ali sa protesta su istovremeno poslate poruke Vladi i ostalim javnim ustanovama protiv lopovluka i korupcije. Na protestu, zbog hapšenja bivših komandanata i boraca OVK-a, osumnjičenih za ratne zločine, i protiv EULEX-a, protestovalo je oko 6.000 ljudi.
Poznavaoci društvenih prilika kažu da ti protesti nisu donijeli promjene u zemlji, te da politička elita neprestano odvraća pažnju javnosti sa socijalne na političke probleme.
Sociolog Shemsi Krasniqi sa Univerziteta Prištine ocjenjuje da se zbog politike marginalizuju takoreći svi ostali problemi u društvu. Takva situacija međutim povećava nezadovoljstvo kod građana, i to može dovesti do rizičnih poslijedica:
„To se može akumulirati zato što postoji pritisak zbog socijalnih problema, siromaštva, nezaposlenosti, zbog nedostatka perspektive. Ti problemi se gomilaju i utiču na ljude i porodice. Nije za čudo ako jednog dana situacija bude van kontrole”, upozorava Krasniqi.
Sociolog Fadil Maloku navodi da politička elita manipuliše javnim mnjenjem, što je izazvalo paradoksalne fenomene:
„U kosovskom društvu postoji apsurd svoje vrste, gdje se politikom bave građani, javnost, a biznisima, projektima, odnosno korupcijom i kriminalom bave se političari. Oni znaju kako da manipulišu masom. Naučili su kako da odvrate pažnju sa ekonomskih i društvenih problema, ostavljajući tako po strani egzistencijalne probleme.“
Sociolozi međutim dodaju da ovakva situacija ne može da potraje još dugo, te da zvaničnici moraju uzeti u obzir činjenice kako ne bi došlo do iznenadne ponude onih kojima je ugrožena egzistencija:
„Kada međunarodna zajednica ne bi bila prisutna na Kosovu, sigurno bi došlo do žestoke pobude, što bi stavilo pod rizik sve ono što je do sada postignuto.”
Sociolog Krasniqi je međutim poručio da bi bilo dobro da Vlada i institucije pokažu veću brigu za građane, kako ne bi došlo do brutalnog suočavanja između građana i države. U svakom slučaju, dodaje on, građani do sada nisu pokazali da su naklonjeni destrukciji. Oni su i dalje strpljivi u iščekivanju rješenja političkih problema, ali, rješavanje socijalnih problema je nezaobilazno.
