Naim Rashiti, analitičar Balkanske grupe za politiku kaže da je Aleksandar Vučić uvijek bio manje spreman da se angažuje u procesu dijaloga sa Prištinom, ukoliko se uporedi sa Ivicom Dačićem. Rashiti ipak navodi da po pitanju dijaloga, Vučic neće imati alternativu, ali je moguće da će naći nekog drugog ko će biti direktno uključen u ovaj proces.
„Ne vjerujem da ima alternativu. I Vučić će ostati angažovan u dijalogu, ali vjerujem da će angažovati nekog drugog za proces dijaloga. Bez obzira što i sam Vučić može da vodi dijalog sa Thaçijem, ili ko god bude bio slijedeći premijer Kosova nakon izbora, vjerujem da ukoliko Vučić izabere Tadića kao koalicionog partnera, Tadić može biti zadužen za dijalog sa Prištinom”, kazao je Rashiti.
Analiticar Adrian Arifaj navodi da je SNS do sada bio poprilično rezervisan kada je u pitanju dijalog sa Kosovom, ali nije upotrebljavao svoju moć za opstrukciju ovog procesa. On dodaje da je SNS do sada imao taj komoditet da za bilo koju negativnu reakciju odgovornost prenese na Dačića.
„Ukoliko SNS ne uđe u koaliciju s nekim, na koga bi u budućnost mogao da prebaci eventualnu odgovornost kada je to potrebno, onda se može očekivati da će SNS ostati rezervisan bilo da se radi o dijalogu ili o implementaciji sporazuma“, kazao je Arifaj.
S druge strane, Naim Rashiti vjeruje da su srpske vlasti shvatile da će se proces normalizacije odnosa sa Kosovom nastaviti i poslije predstojećeg mandata Vučića na mjestu premijera. Ali, dodaje on, ne isključuje se iz mogućnosti da pod Vučićem bude odugovlačenja kada se radi o implementaciji sporazuma sa Kosovom.
“Vučić je shvatio da međunarodna zajednica od njega traži angažovanje u normalizaciji odnosa i u nekoliko slučajeva je obećao da će se potpuna normalizacija desiti nakon 2019. godine. On to shvata kao uslov međunarodne zajednice i EU, ali ipak postoje sumnje u dinamici ovog procesa i procesa sprovođenja sporazuma”, kazao je Rashisti.
Analitičari takođe očekuju da će Priština i Beograd nastaviti pregovore o normalizaciji odnosa sve dok se ne ispune uslovi za članstvo jedne ili obije zemlje u EU.
To se očekuje poslije 2020. godine, kada i Srbija i Kosovo prevaziđu recipročna nepriznanja ukoliko žele postati dio EU.