• Muftijstvo ste za razliku od Vašeg prethodnika preuzeli u daleko boljem i političkom i sigurnosnom okruženju. Ali, dan kada vodimo ovaj razgovor obilježio je napad na zgradu Medžlisa. Kako ste doživjeli ovaj napad, tim prije jer se desio neposredno pred Kurban-bajram?
– Nije dobro da time počinjemo razgovor, ali je dobro da to razjasnimo. Ja se borim s ovim incidentima otkako sam došao, ali nastojim da šaljem poruku iz Banje Luke, borim se da šaljem istinitu informaciju. A istina je da je lik koji je dobro poznat policiji i koji je liječen na psihijatriji, iz samo njemu znanih motiva, izvršio ovaj napad. Riječ je o osobi srpske nacionalnosti, ali napad nije imao nikakav nacionalni predznak. Volio bih da do takvih stvari ne dođe, da se ne plasiraju informacije da se ovdje stalno dešavaju napadi, što, hvala Bogu, posljednjih godina nije slučaj, jer ovo što je sporadično. Uglavnom, likovi kao ovaj o kome smo govorili ili mladići koji malo popiju nakon utakmica pa bace poneki kamen su izuzeci. Smatram i želim da se to nigdje ne dešava nikome, ali želim da odavde idu neke pozitivnije slike.
Odgoj u porodici
Nažalost, u cijeloj BiH kada dođe vrijeme predizbornih kampanja ili nekih velikih sportskih događaja u kojima učestvuju reprezentacije nama susjednih država, na meti napada se nađu vjerski objekti. Iako Međureligijsko vijeće BiH nastoji svojim radom ljude pozivati na toleranciju, očito na tome treba još raditi. Svi trebamo raditi više da se takve stvari ne događaju, počevši od odgoja u porodici, školi, vjerskom objektu. Treba razumjeti da i vrijeme liječi neke stvari i ima pozitivnih primjera i na tom polju. Kao što je bio slučaj nakon razbijanja prozora na Čaršijskoj džamiji u Prijedoru, kada je otac prijavio svog sina policiji i došao da se izvini u ime svog djeteta predstavnicima Medžlisa Islamske zajednice Prijedor, a što je pozitivno odjeknulo u javnosti. Ono što želim reći jeste da se takve stvari ne dešavaju samo u Banjoj Luci, dešavaju se i u Sarajevu i u nekim drugim mjestima. Treba raditi svim snagama da se s takvim dešavanjima prekine, da nam vjerski objekti ne budu meta napada. Ali, mislim da će, akobogda, toga biti sve manje i manje.
• U trenutku stupanja na dužnost, većinu vjerskih objekata porušenih u Banjalučkom muftijstvu zatekli ste obnovljene, pri kraju su i radovi na Ferhadiji. Šta su prioriteti u narednom periodu?
– Tačna je vaša konstatacija da sam došao na dužnost kada je ta infrastruktura zaokružena. Imamo sada obavezu da završimo Ferhadiju, ostaje nam džamija Arnaudija u Banjoj Luci, završava se džamija u Mrkonjić-Gradu. Ostale su džamije završene, nisu sve svečano otvorene. Dodajmo tome da su i objekti Medžlisa prilično sređeni. Sada se trebamo posvetiti nekim drugim stvarima. Svečano otvorenje Ferhadije predstoji, kao i da se nastavi raditi školski centar. Ne znamo kako ćemo dati naziv školskom centru. Uglavnom, regulacioni plan je usvojen i mi ćemo podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
• Restitucija je pitanje koje još nije u BiH zakonom regulisano, a po mišljenju predstavnika vjerskih zajednica predstavlja veliki problem…
– Zakon o restituciji je jedna teška tema i mi u Islamskoj zajednici radimo na tome da se postigne politički dogovor na nivou države. Nije tu u pitanju samo Islamska zajednica, problem je to i Katoličke i Pravoslavne crkve i Jevrejske vjerske zajednice. Ima tu različitih stajališta, koji je to period na koji se restitucija treba odnositi, da li je to 1918. ili 1945. godina. Dakle, lome se tu koplja i kako sam rekao, ne razlikuje se puno situacija ovdje u Banjoj Luci, na području našeg muftijstva u odnosu na Sarajevo. Potražujemo našu imovinu u Sarajevu, kao što je potražujemo ovdje. Ovdje je potražujemo, kako se to nepopularno kaže od srpske vlasti, a tamo su bošnjačke. Problemi su identični i uglavnom se rješavaju sporazumom s organima vlasti na način da se određeni objekti koji se ne mogu otuđiti, jer se zna da su vakufska dobra, daju na korištenje vjerskoj zajednici do usvajanja zakona. Kako će to biti i kada će se to desiti, to još ne znam.
• Prije nekoliko dana sastali ste se s predsjednicom Vlade RS-a Željkom Cvijanović. Šta je bilo u fokusu tog razgovora?
– Sa gospođom Cvijanović sam ranije imao sastanke i kontakte koji su bili korektni, i pošto trenutno obnavljamo zgradu Muftijstva banjalučkog, zatražio sam finansijsku pomoć Vlade s obzirom na to da je riječ o objektu značajnom za grad. Imam obećanja da će premijerka, iako je teška situacija, učiniti sve da se u skladu s mogućnostima pomogne. Razgovarali smo i o nekim drugim temama, problemima školstva, posebno škole u Vrbanjcima. Podvlačim, bilo je to na moju inicijativu i primijetio sam želju kod predstavnika vlasti Republike Srpske, njenih institucija, da razviju saradnju sa Islamskom zajednicom ovdje u Banjoj Luci. Ja ću raditi na tome da bude što više susreta i razgovora, jer se jedino tako mogu rješavati problemi.
• I sami ste spomenuli problem bošnjačkih učenika u Vrbanjcima, koji već drugu godinu ne pohađaju nastavu zbog odbijanja Ministarstva obrazovanja RS-a da u nastavni plan uvede grupu nacionalnih predmeta. Vidite li izlaz iz te situacije?
– Nažalost, to je pitanje s kojim se kad-tad moramo suočiti i koje se mora riješiti. Dakle, da se svakome, na svakom dijelu države, u bilo kojem entitetu, moraju obezbijediti osnova prava. Ako to moramo, onda nas to ne bi smjelo opterećivati. Razumijem ja da je ovo predizborno vrijeme nezgodno, možda se neki boje da uđu u rješavanje tih pitanja radi birača, glasova, ali mislim da tu ima uticaja politike sa svih strana. Ali, dijalog o tome će se morati nastaviti, mora se tražiti rješenje u okviru cijele BiH. Ponoviću da bih volio da se to riješi u okviru institucija RS-a i da se omogući onima kojima to pravo pripada da ga mogu i ostvariti. Da problem ne prebacujemo na druge nivoe i da ne usložnjavamo situaciju. To, nažalost, u tom smjeru do sada nije išlo i vidjećemo šta će u budućnosti biti. Jer takve stvari ne bi smjele da nas sputavaju u tome da se bavimo konkretnim problemima kojih ima na svakom mjestu.
• Bliže se izbori. Da li je bilo pokušaja da se objekti Islamske zajednice koriste u predizborne svrhe i je li politika ostala izvan prostora džamija?
– Generalno imamo stav i odluku reisu-l-uleme, koja postoji odranije, da se vjerski objekti ne smiju koristiti u promociju neke političke opcije, tako da zabranjujemo da političari ili imami u njihovo ime spominju imena stanaka i promoviraju ih u samoj džamiji. Bilo je pokušaja u Mostaru da se prostor džamijski koristi za predizborni skup, pa je to spriječeno, tako da ima nekih pomaka. Naravno s te strane Islamska zajednica je odlučila da ne favorizuje nikoga. Ali, kada su u pitanju interesi Bošnjaka u Republici Srpskoj postignut je dogovor da se ovdje napravi koalicija i ja ću to kazati otvoreno, da se pokuša popraviti stanje na način da bude više autentičnih, naših, bošnjačkih predstavnika u Narodnoj skupštini RS-a. To je naša želja, sada imamo četiri predstavnika, željeli bismo da ih bude više i da na taj način, kroz institucije sistema, pokušamo uticati na neke odluke, promjene i pozitivniju klimu. Očekujemo pomake na ovim izborima.
• Koliko je onda značajno da što veći broj Bošnjaka u RS-u izađe na izbore?
– Mi ćemo, jer na to imamo pravo, ali to nam je i obaveza po ljudskim i Božijim zakonima, s bajramske hutbe pozvati da se izađe na izbore i glasa. Tim više, jer veliki broj glasača apstinira, ne želi da izađe na izbore, a bez izlaska na izbore, situacija se ne može promijeniti. Dakle, to je prva obaveza, prvi poziv, a neka oni odaberu kome će dati glas, ali je obaveza da se izađe na izbore i ja ovom prilikom pozivam i Bošnjake i sve druge da izađu na izbore i glasaju za svoje favorite.
• Dugo živimo u recesiji, no kako ocjenjujete nivo materijalne pomoći institucija RS-a Islamskoj zajednici i humanitarnim organizacijama poput Merhameta?
– Mislim da na tome treba raditi. Već sam kazao da često, iz političkih razloga, otvaramo pitanja koja odvlače pažnju biračima, narodu od stvarnih potreba. Trebamo se okrenuti konkretnom životu ljudi. Nakon izgradnje infrastrukture IZ-a, a rekao sam da je ta faza završena, mi ćemo nastojati da imame i Zajednicu približimo ljudima. Šta je problem svih institucija? I političkih i vjerskih to što su se otuđile od svijeta, od naroda i ima ih samo pred izbore. Moramo se približiti ljudima i vidjeti koje su njihove potrebe, kako možemo pomoći.
Bajramska poruka
Mogu reći da, kada su poplave u pitanju, a tri su nas puta ove godine pogodile, džamije su nam poplavljene, Islamska zajednica je sakupila sredstva da se saniraju štete na vjerskim objektima, na kućama imama, ali i da se saniraju kuće ljudima koje su oštećene. Mislim da možemo na tom planu puno više uraditi. Ima tu i drugih stvari. I mi dajemo doprinos, dio primanja, to je u RS-u tri posto od primanja za nastradale od poplava, u Federaciji je to na dobrovoljnoj bazi i mislim da bi i tamo to trebalo biti zakonska obaveza. Imamo i sugestiju u IZ-u, da to radimo i individualno. Ali, općenito gledajući, treba stvoriti klimu da ljudi žive od svog rada, a ne da im dijelimo humanitarnu pomoć. To je ono što je bitno i voljeli bismo da institucije i Republike Srpske i Federacije omoguće da ljudi žive od svog rada, a ne da traže pomoć.
• Pred nama je Kurban-bajram, pa kakvu poruku upućujete vjernicima pred taj veliki praznik?
– Ovaj bajram mi zovemo hadžijski ili hadžili, zato što se u vrijeme Kurban-bajrama obavlja hadž. I ove godine je iz Banje Luke i s područja našeg muftijstva jedan broj vjernika otišao na hadž. Hadžili bajram ili Kurban-bajram je bajram kada muslimani prinose žrtvu. Kurban, kada se prevede na naš jezik znači žrtva, pa onda znači mi trebamo da žrtvujemo dio svog imetka da bismo ga udijelili drugima. To je suština te poruke. A ona bi mogla biti i suština ovog razgovora, poruka da svi mi, ako želimo dobro sami sebi, svojim porodicama, svojoj zajednici, svojoj državi, bez obzira na to kako je doživljavamo i kako je zamišljamo, ako želimo budućnost, onda moramo biti svjesni da smo dio društva u kojem mora biti dogovora i mora biti kompromisa. Da bi se to desilo, svako od nas mora žrtvovati nešto od sebe, jer bez toga ljubavi nema. Ja pozivam sve da se odreknu nečeg što im pripada, da se odreknu zarad općeg dobra, dobra svih nas i to bi bila jedna bajramska poruka.
