Bošnjaci Nušatela u Švicarskoj 18. maja ove godine otvorili su svoju džamiju. I ne bi u tome bilo ništa neobično da ta džamija, prije nego su je Bošnjaci kupili, nije bila crkva.
“Džamija nema munaru zato što je referendumom, kojeg je inicirala nacionalna stranka UDC 29. novembra 2009, zabranjena izgradnja munara u Švicarskoj. Ubijeđen sam, jednog će dana uz ovu džamiju i munara biti dograđena. Hoće li biti ezana? Munara nije zabranjena zbog toga što se s nje ezan uči, već je zabranjena kao simbol muslimana. Ezan će se učiti unutar džamije tako da će se sasvim malo čuti vani. Ne, s lokalnim crkvenim velikodostojnicima nemamo saradnju. Ni mi ni oni, za sada, nismo tražili da se upoznamo, sarađujemo. Čekamo da oni prvi reaguju, a možda i oni čekaju na nas!? No, prije proklanjavanja (otvorenja) džamije, pozvali smo komšije da im prezentujemo objekat i ponudimo saradnju. Čestitali su nam i zahvalili na našoj otvorenosti za dogovor. Sada se pripremamo da pozovemo čitav region na dan otvorenih vrata i prezentujemo im džamiju. Džemat trenutno ima 296 članova. Po našoj evidenciji, u kantonu Neuchatel živi oko 350 bošnjačkih porodica, tako da očekujemo priliv članstva. To je realno zato što je džemat jedina institucija koja okuplja i brine o Bošnjacima”, kaže hafiz Mustafa efendija Mehić.
Bošnjaci su crkvu kupili od neoapostola, protestanata čiji su finansijeri bili Amerikanci. Crkva nije imala krst ni vani ni unutra. Prodavala se za milion franaka, 850.000.000 eura. Kad joj je cijena pala na 680.000 franaka, oko 400.000 eura, kupili su je Bošnjaci pod uvjetom da im opština dozvoli dogradnju još 250 kvadratnih metara. Za kupovinu crkve angažovali su Bošnjaci arhitektu, Švicarca koji ima firmu, i notara Švicarca. Nakon sitnih peripetija, crkva je kupljena, dobivene su i dozvole za nadogradnju.
U banci se ibretili
Izgradnja džamije, kulturnog centra, koštala je oko 950.000 eura. Džematlije su skupile novac, podignut je i kredit u banci. U usmenim razgovorima, bankari su obećavali kredit, s tim da su Bošnjaci morali dati 25 posto akontacije. No, kad je sve trebalo staviti na papir, banke su odustajale. Kantonalna banka kod koje je džemat Nušatel imao račun, pristala im je dati kredit pod uvjetom da umjesto 25, uplate 50 posto akontacije. Dakle, za mjesec trebalo je skupiti 220.000 franaka. Skupili su novac za manje od mjesec. U banci se ibretili. Kako god, džamija i kulturni centar Bošnjaka u Nušatelu ima oko 500 kvadratnih metara, kafeteriju, salu za sastanke, sobu za goste…
