Kosovo je od 1999. mjesto gdje se odvija jedna od najambicioznijih i najskupljih intervencija međunarodne zajednice. Ipak, političke i privredne institucije te zemlje ne funkcionišu i nalaze se u rukama nekadašnjih pripadnika gerilskog pokreta UČK, piše berlinski list Tageszeitung. Bivši gerilci koji su usko povezani s organizovanim kriminalom su uspjeli da sve institucije stave pod svoju kontrolu, ukazuje ovaj list. Uprkos tome, veliki dio međunarodne zajednice je gajio nade da će političke elite Kosova jednog dana obustaviti svoje kriminalne aktivnosti i okrenuti se demokratiji. Ova ideja je od samog početka bila naivna, piše Tageszeitung i nastavlja:
“Nespremnost EU da se otvoreno suprotstavi državnom kriminalu ne šteti samo interesima Kosova, nego i interesima same Evrope. Zapad mora ili da se snažnije umiješa i promijeni sadašnji vladajući sistem ili treba da se povuče s Kosova i počne da ga tretira kao i sve ostale države Balkana koje žele da postanu dio EU. Tada bi građani sami mogli da odluče da li će zadržati postojeću vlast ili su za to da se u njoj dostignu stabilnost i demokratija. Paralelno s tim bi vlade EU trebalo da objasne svojim građanima zašto je propao projekat uspostave demokratske i pravne države na Kosovu. Politika podrške pljačkaškoj eliti u nadi da je ona garant stabilnosti vjerovatno bi odavno bila okončana da je na Zapadu pokrenuta javna debata o tome”, piše Tageszeitung, prenosi portal .
Crnogorska “elita” još uvijek čvrsto u sedlu
I list Tiroler Zeitung piše o jednoj državi Balkana koja je ne tako davno proglasila nezavisnost i nada se ulasku u EU. Riječ je o Crnoj Gori.
“Crna Gora je ostala podijeljena zemlja. Srbi, koji čine oko 30 odsto stanovništva, još uvijek žale za savezom sa Srbijom koji je postojao od 2003. do 2006. Srbi su i protiv pristupanja Crne Gore Nato-savezu. Za istoričara Serbu Rastodera ova država je “država za izabrane”. Razlog je što još od 1991. traje vladavina Mile Đukanovića. Stalne optužbe za korupciju mu do sada nisu naškodile. Italijansko pravosuđe je odustalo od krivičnog gonjenja Đukanovića zbog navodnog učešća u švercu cigaretama jer je on stalno dobijao nove mandate i politički imunitet.
Optužbe na račun članova njegove porodice nikada nisu završena otvaranjem istraga. Govorilo se o tome da je njegova sestra Ana Kolarević primila mito prilikom privatizacije Telekoma. Nikada nisu istraženi mutni poslovi Prve banke koja je u vlasništvu njegovog brata Ace.
Samo jednom Crnogorcu nije uspjelo da izmakne ruci pravde. Posljednji predsjednik srbijanko-crnogorskog saveza država Svetozar Marović nalazio se na čelu klike korumpiranih političara u Budvi. U poslovima s nekretninama navodno je u njegovim i džepovima njegovih saradnika završilo 15 miliona eura. U to su umiješani i Marovićev brat, sin i kćerka. Sa sudom je postignut sporazum da bi Marović, koji je dugogodišnji saradnik Đukanovića, trebalo da odleži nepune četiri godine u zatvoru. Uz pretpostavku, naravno, da se prvo vrati u Crnu Goru s puta iz Švicarske”, piše Tiroler Zeitung.
