KARTE su otvorene. Nekako u isto vrijeme, i Brisel, i Beograd su izašli sa svojim stavovima kako će se dalje odnositi prema pitanju Kosova. Prihvatljivo sve što je u skladu sa stavovima Evropske komisije
Najprije je Evropska komisija, u izvještaju o napretku i zvanično vezala evropski put Srbije s kosovskim pitanjem, iako je to, faktički, i do sada bio slučaj. To spajanje „dva kolosjeka“ u jedan, potvrdili su i šefovi država ili vlada na decembarskom samitu, uz obrazloženje da se to čini da bi se tačno znalo koji uslovi stoje pred Srbijom.
Vlada Srbije je na to odgovorila nedavnom platformom, u kojoj se akcenat stavlja na sjever Kosova. Iz Brisela još vagaju ovaj dokument, a neki djelovi su već ocjenjeni kao prihvatljivi. Ipak, konačnog stava prema platformi još nema.
– Naš stav je jasan, i on je istaknut u zaključcima Evropskog savijeta od 11. decembra – odgovorila je za srbijanske „Novosti“ portparol visoke predstavnice Maja Kocijančič, na pitanje kakav je komentar zvaničnog Brisela na platformu Vlade Srbije o Kosovu.
To praktično znači da će Brisel insistirati na „administrativnoj cjelovitosti“ Kosova, bez prekrajanja administrativnih linija. Iz platforme bi trebalo da bude prihvatljivo sve ono što je u skladu s izvještajem EK, uključujući i finansiranje aktivnosti srpske zajednice na Kosovu, iz budžeta Srbije, na transparentan način.
EU, s druge strane, ne bi od Beograda tražila da priznaje nezavisnosti Kosova, jer to, u ostalom, nije uradio ni jedan broj njenih država članica.
Za Brisel je, u suštini, važno da ne bude prepreka za dalji proces evropskih integracija Srbije i Kosova, koji za EU nastupaju kao zasebne administrativne cjeline – kao što je to, na primjer, bio slučaj s viznim režimom ili odgovaranjem na upitnik Evropske komisije – bez zadiranja u status i stav određenih zemalja prema ovom pitanju.
