19 hiljada popisivača od jutros u 9 sati kuca na domove stanovnika Bosne i Hercegovine. Popis stanovništva, domaćinstava i stanova trajat će 15 dana.
Jutros u 9 sati počeo je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, koji će trajati do 15. oktobra.
Nakon 22 godine, koliko je prošlo od prethodnog popisa 1991. godine, država Bosna i Hercegovina dobiće konkretnu demografsku i ekonomsku sliku stanovništva, kao i brojne druge statističke podatke potrebne za razvoj države. Takođe, popis će omogućiti i ispunjavanje nekoliko uslova na putu BiH ka evropskim integracijama.
Oko 19.000 popisivača jutros je tačno u 9 sati krenulo u svoje popisne krugove, kako bi otpočeli sa popisom stanovništva. Popis će trajati svaki dan od 9 do 21 sat, a prvi rezultati biće poznati nakon 90 dana, u januaru naredne godine, što je i definisano Zakonom o popisu. Popisni materijali biće smješteni u skladištu u Istočnom Sarajevu, što je takođe predviđeno zakonom, a o kojem će tačno skladištu biti riječ, biće poznato u narednim danima.
Kada otpočne proces obrade podataka, svi individualni podaci biće kriptovani i odvojeni od ostalih podataka. Šifra za kriptovane podatke sastojaće se od tri dijela, pa će tako sve tri statističke institucije u BiH – Agencija za statistiku BiH, Federalni statistički zavod i Zavod za statistiku Republike Srpske – imati po jedan dio šifre, a podacima će biti moguće pristupiti samo sa sva tri dijela zajedno.
Geodetske uprave RS-a i FBiH pripremile su kartografsku dokumentaciju za entitetsku liniju razgraničenja, te je uspostavljea tehnička linija za provođenje popisa. Na taj način, precizirane su granice svih popisnih krugova, te je pojašnjeno koji popisivač će doći da popisuje određeni popisni krug, a u skladu sa tehničkom linijom.
Brojne rasprave prije samog popisa u bosanskohercegovačkoj javnosti izazvali su upravo kolone 24, 25 i 26 u popisnim listovima, koji se odnose na etničku pripadnost, vjersku pripadnost te na jezik.
Tokom kampanja vođenih prije popisa, građani su pozivani da se izjasne prema svojoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti. Najveći broj kampanja vođen je s ciljem upoznavanja građana bošnjačke nacionalnosti da se na popisu trebaju izjašnjavati kao Bošnjaci, a upravo iz straha da će se izjašnjavati kao Bosanci ili Muslimani. Brojni pripadnici bošnjačke intelektualne elite isticali su kako je ovo prvi popis stanovništva u BiH na kojem se Bošnjaci normalno određuju i pišu kao Bošnjaci.
“Postoje snage u bh. društvu, postoje pripadnici različitih elita, političkih i drugih; postoje interesi mnogih da Bošnjaka bude što manje po rezultatima ovog popisa. Stoga se nastoji zbuniti Bošnjake time što im se navodi da se izjašnjavaju kao i na prethodnim popisima, kao Muslimani. Time se pokušava Bošnjake navesti da izjednače svoj etnički sa vjerskim identitetom. Svi građani BiH su naravno Bosanci i Hercegovci i za sve nas je država BiH naše zajedničko dobro”, izjavio je za AA predsjednik Fondacije Popis 2013. Hilmo Neimarlija.
I vjerski lideri u BiH pozivali su građane da se odazovu popisu stanovištva te davali upute kako se trebaju izjasniti na istom. Tako je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u više navrata, pa i na hutbi održanoj u petak 27. septembra, poručio vjernicima islamske vjeroispovijesti da njeguju svoje narodnosno određenje imena Bošnjak, svoj bosanski jezik i islamsku pripadnost.
“Za nekoliko dana će otpočeti popis stanovništva u našoj zemlji. To je važan i značajan događaj za sve nas u domovini i za našu braću i sestre koji su privremeno odsutni iz domovine i borave u inozemstvu’, kazao je reis Kavazović te dodao: “Pozivam i Srbe i Hrvate da se popišu u mjestima prijeratnog boravka. Tako ćemo čuvati multietničnost naše zemlje na svakom njenom pedlju, kao našu najveću vrijednost.”
Nadbiskup mitrolopit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je svojim vjernicima poruku da je popis veoma važan događaj, koji će svojim statističkim podacima, a posebno demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem stanju, već će njegovi rezultati usloviti budućnost društva Bosne i Hercegovine u cjelini, a time i hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH.
“Moralna je obaveza svakog katolika javno i ponosno očitovati svoju vjersku pripadnost i uvijek se izjasniti katolikom, pa i na popisu stanovništva, jer je javno ispovijedanje vjere jedna od temeljnih obaveza svakog katoličkog vjernika. A časna je obaveza čuvati i njegovati svoj narodni identitet, posebice u ovim vremenima u Bosni i Hercegovini, gdje skoro svi katolici pripadaju hrvatskom narodu’, navodi se u dopisu kardinala Puljića.
Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pozivala je građane republike Srpske da se odazovu predstojećem popisu, ističući kako je “osim nacionalne i vjerske pripadnosti, obaveza građana RS-a i da se prilikom popisa izjasne kao državljani RS”.
S druge strane, koalicija “Jednakost”, tokom kampanje ususret popisu stanovništva, pozivala je Bosance i Hercegovce da odbace etničke i vjerske odredbe, koje su podijelile BiH još prije dvije decenije, od raspada Jugoslavije. Koalicija odbija etničke oznake koje su, kako tvrde, “nametnule političke partije duž entitetske linije”.
Darko Brkan, koji stoji iza kampanje, istakao je kako konstitutivni narodi dijele skup političkih prava koji isključuju sve one koji nisu pripadnici tih grupa te žele iste da zaštite.
“Ja ne osjećam etničku pripadnost kao dio svog identiteta i ne želim se ni izjasniti kao takav”, rekao je Brkan.
Koalicija protiv ustavne diskriminacije “Jednakost” nastala je u decembru 2012. godine, a njen cilj predstavlja ukidanje svih ustavnih i zakonskih diskriminacija u Bosni i Hercegovini baziranih na etničkoj pripadnosti, kao i izjednačavanje prava svih grupacija koje se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi sa pravima konstitutivnih naroda.
U popisu učestvuje 25.000 osoba, od čega oko 19.000 popisivača, te kontrolori i rezervni popisivači. Jedan popisivač popisivaće jedan popisni krug. Zakonom o popisu predviđeno je da će za popis budžet iznositi 46 miliona KM (oko 23 miliona eura), u što je uključeno i 7,5 miliona eura granta koji je odobrila Evropska komisija. Cijena jedne popisnice je 2,20 KM u urbanom području, a 2,50 KM u ruralnom području.
