Sjednici prisustvuju predsjednica Atifete Jahjaga, predstavnik EU na Kosovu Samuel Žbogar, američka ambasadorka Tracy Ann Jacobson, i ostali predstavnici.
Sjednicu vodi Flora Brovina iz Demokratske partije Kosova, kao najstarija poslanica, i Teuta Rugova, iz Demokratskog saveza Kosova, kao najmlađa.
Na dnevnom redu su četiri tačke: formiranje ad-hoc komisije za verifikaciju kvoruma i mandata poslanika, polaganje zakletve, obavještenje o formiranju parlamentarnih grupa i izbor predsjednika i pet potpredsjednika Skupštine Kosova (tri iz albanske zajednice, jedan iz srpske, i jedan iz ostalih zajednica).
Sto dvadeset poslanika iz redova albanske, srpske, bošnjačke, turske, romske, aškalijske i egipćanske zajednice, izabranih na vanrednim parlamentarnim izborima 8. juna, nakon verifikacije mandata, zakleće se da će časno i privrženo obaviti svoj zadatak i dostojanstveno predstavljati narod, raditi u interesu Kosova i svih njegovih građana, angažovati se za zaštitu i poštovanje ustavnosti i zakonitosti, za zaštitu teritorijalne cjelovitosti i institucionalnog integriteta Kosova, za garantovanje sloboda i prava čovjeka, u skladu sa zakonima zemlje i evropskim standardima.
Nakon toga sledi utvrđivanje parlamentarnih grupa, što je do sada bila glavna tema rasprave kod političkih parija.
Naime, na osnovu Poslovnika Skupštine, najveća parlamentarna grupa predlaže kandidata za predsjednika te institucije, koji se bira većinom glasova, odnosno sa najmanje 61 glasom.
Na osnovu prijedloga o dnevnom redu, najveća parlamentarna grupa je LDK-AAK-Nisma, ali se s tim nije složila Demokratska partija Kosova.
Pozivajući se na rezultate vanrednih parlamentarnih izbora od 8. juna, Demokratska partija Kosova dosadašnjeg premijera Hashima Thaçija, tvrdi da je najveća grupa ona koja ima najveći broj mandata u Skupštini. To je njegova partija sa osvojenih 37 mandata.
Međutim, opozicioni blok LDK (Demokratski savez Kosova), AAK (Alijansa za budućnost Kosova) i Nisme (Inicijativa za Kosovo), pozivajući se na sporazum postignut nakon izbora, tvrdi da su oni najveća parlamentarna grupa i da njima pripada mjesto predsjednika. Ovaj blok ima ukupno 47 poslanika. Za izbor predsjednika Skupštine, ali kasnije i Vlade Kosova, potreban je najmanje 61 glas. Dvadeset poslanika iz manjinskih zajednica nisu se jasno izjasnili koga će podržati prilikom izbora predsjedništva Skupštine, kao ni Vlade Kosova.
Iako su posljednjih dana vođeni razgovori između opozicionog bloka i pokreta Samoopredjeljenje, Albina Kurtija, koji broji 16 poslanika u Skupštini, konkretan sporazum nije postignut.
Uslovi Albina Kurtija za pristupanje novoj Vladi bili su u vezi dijaloga sa Srbijom i procesa privatizacije, zahtjevajući da eventualni sporazum bude postignut napismeno.
Isa Mustafa iz LDK je kazao da je nemoguće prihvatiti takve uslove s obzirom na to da je dijalog već dao rezultate, te da je proces privatizacije nepovratan.
S obzirom na to da dva bloka u Skupštini nemaju prethodno postignute sporazume, mala je vjerovatnoća da će osigurati potreban 61 glas.
Moguće je i da se na Skupštini zatraži dodatno vrijeme radi novih pregovora, ili kako bi Ustavni sud dao objašnjenja o spornim pitanjima, kao što je ko čini najveću parlamentarnu grupu.
