Nije novost da će se u Evropi do sredine vijeka pod naletima bujica korita češće izlivati, ali jeste to što će, kako pokazuju tek objavljena istraživanja, poplave na cijelom kontinentu biti međusobno povezanije.
Do sada su istraživanja bila ograničena na pojedine riječne slivove, ali studija koja je objavljena u specijalizovanom časopisu „Nejčer klajmat čejndž” ukazuje na to da će izlivanje korita rijeka jednog sliva pogađati mnogo više nego do sada druge regione i slivove širom Starog kontinenta.
Brendan Jongman, sa amsterdamskog univerziteta, vodeći autor ovog multidisciplinarnog istraživanja, ukazuje za londonski „Independent” da se „analizom promjena kišnih modela” došlo do zaključka da će poplave postati panevropski problem i da će do sredine vijeka uzrokovati trećinu gubitaka u nacionalnim ekonomijama.
„Poređenja radi, u prvih 12 godina ovog vijeka, kako ističe ova studija, prosječni troškovi zbog poplava u EU iznosili su oko 4,9 milijardi eura godišnje. Na bazi projekcija o količini padavina sledećih decenija i postojećih odbrana od plavljenja, troškovi EU će se do 2050. povećati na 23,5 milijardi eura godišnje”, kaže profesor Jongman.
Samo će donekle pojedine nacije moći da se zaštite izgradnjom boljih i čvršćih brana na svojim slivovima, ali, po mišljenju autora studije, evropsko društvo bi moralo da stvori znatno jači fond solidarnosti za sve regione u kojima postoji rizik od vodene stihije. Jer one će se na jedan ili drugi način odraziti na sasvim drugom kraju kontinenta.
Poplave i olujni pljuskovi na Balkanu – u Srbiji, BiH i Hrvatskoj – takođe su podstakli naučnike na objašnjenja, pa tako časopis „Sajantifik amerikan” iznosi procjenu Svjetske meteorološke organizacije (SMO) da bi posljedice bile višestruko katastrofalnije da meteorolozi na lokalnu nisu na vrijeme dali tačnu prognozu.
Dimitar Ivanov iz SMO kaže da ova organizacija radi sa lokalnim stanicama na predviđanju ekstremnih vremenskih nepogoda, ali posebno ističe da je neophodan dobar odnos poverenja između meteorologa i civilnih vlasti. Tek nedavno se zajedničkoj platformi SMO priključila i BiH. Kad se desi nepogoda u bilo kom dijelu svijeta, meteorolozi daju sveobuhvatno upozorenje.
Specijalizovani časopisi podsjećaju da je „Balkan već iskusio klimatske ekstreme poslednjih godina”. Zima2011/2012. bila je jedna od najhladnijih i najoštrijih u posljednjih nekoliko decenija, a slijedilo je pakleno ljeto, što je izazvalo neobuzdane požare.
Prosječna temperatura na planeti biće, kako se slažu instituti iz cijelog sveta, za jedan do dva stepena viša nego što je danas, što je mnogo veći rast nego u nekim prethodnim stogodišnjim periodima.
Milioni ljudi će direktno na svojoj koži osjetiti ove promjene, naročito oni koji žive na obalama mora i okeana. Delte pojedinih rijeka će se salinizovati, a plaže i obale biće na neki način oštećene na cijelom svijetu, što će imati ogromne posljedice po turizam. Time se u Evropi naročito bave španski instituti, koji ističu da će i njihova Kosta brava pretrpjeti velike štete i u infrastrukturi.
Od 1900. godine porast nivoa mora bio je 20 santimetra, a po projekcijama španskih instituta do 2050. porašće dodatnih 25 santimetra, što tamošnji stručnjaci povezuju sa porastom temperature vode i topljenjem glečera i leda na Grenlandu, Arktiku i Antarktiku.
Prognoza NASA po kontinentima
Stručnjaci NASA napravili su prognozu o uticaju klimatskih promjena na kontinente.
Evropa: Povećan rizik od katastrofalnih poplava u unutrašnjosti kontinenta. Na obalama mora poplave će biti češće, kao i erozija tla. Na jugu kontinenta prinosi žetvi će biti znatno smanjeni.
Latinska Amerika: Postepeno smanjivanje teritorija pod tropskim šumama, naročito u istočnim dijelovima Amazonije. O ne će ustupiti mjesto travnatim stepama.
Sjeverna Amerika: Tanji i kraći snježni pokrivač na planinama. Više padavina i žešće suše u predjelima gdje inače nema dovoljno kiše.
Afrika: Već krajem ove decenije oko dvjesta miliona ljudi mogli bi da ostanu bez dovoljno vode za piće. U sušnim predjelima moglo bi da dođe i do većih nestašica hrane.
Azija: Na jugu, u centralnom dijelu i na jugoistoku, doći će do nestašica pijaće vode, dok će veliki obalni pojas biti izložen poplavama.
Govoreći o klimatskim promjenama i predviđanjima kako će se to odraziti na planetu i život, naučnici ističu da oni ne mogu da predvide tačne klimatske prilike određenog mjeseca na bilo kom odredištu za pedeset godina. Ali mogu da predvide da će na primjer za pedeset ili četrdeset godina količina padavina na globalnom nivou biti povećana za pet odsto, u najboljem slučaju, ili za 15 odsto u lošijem scenariju.
Ali, kako ističe Manuel de Kastro, sa španskog univerziteta Kastilja la Manča, neće svi regioni dobiti podjednaku količinu padavina. Po pravilu, na već nakvašene oblasti sručiće se najveće kiše, dok na sušne neće pasti dovoljno kapi, kaže profesor De Kastro, čije reči prenosi madridski „Mundo”.
A da li ćemo mi na Balkanu morati da počnemo da gajimo kaktuse umjesto krompira u sušnim predjelima, onim gdje će nas poplave zaobići, kao što predviđaju pojedini građani?
Ni promjena temperature neće biti svuda ista, iako će lednih dana biti za 20 do 70 odsto manje, dok će broj vrelih dana porasti između 30 i 250 odsto, naročito na srednjim nadmorskim visinama.
„I trajanje i intenzitet suša će se vjerovatno povećati u regionima poput Mediterana, centralne Evrope i Centralne Amerike, u sjeveroistočnom Brazilu i Južnoj Africi”, kaže profesor Manuel de Kastro.
Jedno je sigurno, dodaje on, do 2050. neće više biti nijednog ozbiljnog naučnog kruga u svijetu sumnjičavog prema posljedicama globalnog zagrijavanja. Toliko će one biti očigledne.
