Na Kosovu očekuju da će se sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom po drugi put naći pred Skupštinom Kosova početkom marta meseca, nakon što je Državna komisija stručnjaka za merenje teritorije potvrdila ove nedelje da Kosovo procesom demarkacije nije izgubilo 8.000 hektara, kao što tvrdi opozicija.
Potvrđeno je da sporni reon Čakora, po svim ranijim kartama, pripada Crnoj Gori, a ne Kosovu, kao što navodi lokalno stanovništvo.
Dok na Kosovu traje trodnevna javna rasprava o izveštaju komisije, opozicija najavljuje da će se žustro suprotstaviti sporazumu, a da rezultate komisije ne priznaje zbog toga što je ona bila “jednostrana i u službi vlasti“.
Ratifikacija demarkacije sa Crnom Gorom jedan je od poslednjih uslova Evropske komisije za ukidanje viznog režima Kosovu.
Predsjednik Skupštine Kadri Veseli kazao je u četvrtak da će se ratifikacija sporazuma naći na dnevnom redu čim ga vlada bude proslijedila Skupštini, te je tim povodom pozvao na glas razuma i jedinstvo.
“Demarkacija je od nacionalne, strateške, političke važnosti za građane i državu Kosova. Imamo potrebu da označimo naše granice sa svim susjedima i očekujemo da se taj proces desi i sa Srbijom, kao i međusobno priznanje“, kazao je Veseli nakon sastanka predsjedništva Skupštine.
Veseli je naglasio i da je u interesu Kosova da se susjedne zemlje integrišu u NATO, kao što je to sada slučaj sa Crnom Gorom. Iz Vlade Kosova kažu da će se sporazum u vidu Nacrta zakona proslijediti Skupštini nakon javne debate koja je u toku.
Prema riječima portparola vlade, Fatona Abdullahua, nakon podnošenja konačnog izvještaja Državne komisije, koalicioni partneri će odlučiti o datumu ratifikacije sporazuma.
“Mi smatramo da ne treba da bude neopravdanog odlaganja jer je to pitanje od nacionalnog interesa za Kosovo i direktno je povezano sa viznom liberalizacijom“, kaže on.
S druge strane, opozicioni pokret Samoopredjeljenje najavio je protivljenje ovom sporazumu unutar i van zgrade Skupštine. Pal Lekaj, šef parlamentarne grupe Alijanse za budućnost Kosova, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će opozicija glasati protiv.
“Glasaćemo protiv jer je sporazum na štetu Kosova. Alijansa jeste za demarkaciju granica, ali to mora biti u interesu države Kosovo, a nikako da se nekome poklanja zemlja”, kazao je Lekaj.
Za ratifikaciju međunarodnog sporazuma kao što je ovaj, potrebna je dvotrećinska većina u Skupštini – što je za sada upitno, s obzirom da pored opozicije, i u vladajućoj koaliciji ima pojedinaca koji se protive demarkaciji.
Kosovski analitičar Behlul Beqaj izjavio je za RSE ove nedjelje da je mogućnost ratifikacije sada, nakon rada komisije, mnogo manja nego što je bila ranije, a mogućnost, ukoliko se insistira na tome da se dođe do potencijalnog konflikta, je veća nego što je bila prije.
“Mislim da je sve ovo što se dogodilo u međuvremenu bilo zapravo dolivanje ulja na vatru. Sve je to bilo naopako i mislim da je bilo nepotrebno, suvišno i zapravo bilo je u službi zaoštravanja situacije, a ne prevazilaženja jednog, po mom sudu, ipak manje ozbiljnog pitanja koje je, evo, postalo ozbiljno”, kaže on.
Beqaj dodaje i da vizni režim najviše služi ovoj vlasti, “jer ukoliko bude došlo do liberalizacije, mislim da će građani svi napustiti Kosovo, svi će krenuti prema tobožnjem Eldoradu, prema Zapadu, a ovdje će ostati ova vlast, njihovi simpatizeri i članovi”.
“Prema tome, ova vlast se može radovati liberalizaciji, jer ona na takav način obezbjeđuje dugoročnu perspektivu održavanja na vlasti”, zaključio je on.