Ponovo je osnivač pokreta „Prirodna Albanija“, direktor Instituta za regionalne prognoze iz Tirane Kočo Danaj, ustalasao političku scenu u Crnoj Gori i regionu u novom zamahu promovisanja starog projekta. Osim medijskih nastupa, pokrenuo je i potpisivanje peticije za ostvarenje tog cilja, na koju su, kako tvrdi, potpise već stavili poslanici parlamenata Albanije, Crne Gore, Kosova, Makedonije.
Šta o tome kažu predstavnici albanskih prtija u Crnoj Gori?
Peticiju potpisuju Albanci i njihovi politički predstavnici u Makedoniji, na Kosovu, u Crnoj Gori u zemljama zapadne Evrope, a u medijskim nastupima Kočo Danaj objašnjava da time „žele da izvrše pritisak na međunarodnu zajednicu kako bi se ostvario cilj da svi Albanci žive u zajedničkoj državi“. Peticija će, kako je najavio, između ostalog, biti predata vladama Njemačke, Velike Britanije i Austrije.
Predsjednik Građanske inicijative u Crnoj Gori Vaselj Siništaj kaže za RSE da nije potpisnik inicijative, ali da „ne bi imao ništa protiv da stavi svoj potpis“.
“Kao čovjek, kao Albanac, kao političar kada bi neko došao u ime Koča Danaja da mu potpišem peticiju, ja bih potpisao. Iz prostog razloga što on kao iskusni istoričar, kao čovjek koji je dugo godina bio savjetnik u diplomatiji, ne pokušava nasilno da mijenja ni jednu granicu. Naprotiv, on želi da ispravi neke istorijske nepravde koje su učinjene kroz odluke međunarodnih organizacija. Ja dobro znam o čemu govorim jer Ustav Crne Gore dopušta da se obraća međunarodnim organizacijama, da odluke tih međunarodnih sudova i te ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim pravom. Ako bi sud donio takvu odluku, ne vjerujem da bi se bilo ko protivio toj odluci, a hoće li biti, vidjećemo. Ja sam rekao da je teško ispraviti nešto što nosi pečat velikih sila.“
Potpis na peticiju za Prirodnu Albaniju ne bi bio potpis na dokument koji podriva teritorijalni integritet Crne Gore što bi se tumačilo kao krivično djelo za koje je zaprijećena zatvorska kazna od tri do 15 godina zatvora.
“Država koju može remetiti i prijetiti njenom teritorijalnom integritetu jedan pojedinac time što je iznio jedan stav, pitanje je onda koliko je to država. Ja mislim da je Crna Gora stabilna država, da ona itekako vodi računa o onome što je zagarantovano Ustavom. Da li se to poštuje kad su Albanci u pitanju vidjećemo. Hoću da vjerujem da jedna izjava, makar i Vaselja Siništaj ne može ugroziti integritet međunarodno priznate države”, kaže Siništaj.
„U ovom trenutku granice u regionu i Evropi su definisane i svaka priča oko mijenjanja granica svakako povlači za sobom i nagovještaj nekih sukoba i ratova i to nikome ne ide u prilog. To je van interesa svih na Balkanu gdje svi rade da se što prije integrišu u Evropu.”
Projekat koji je profesor Kočo Danaj pokrenuo 2010. afirmiše granice predviđene aktom od prije jednog vijeka, na Skupštini u Valoni 28. novembra 1912. godine.
Protivi se izrazu „Velika Albanija“ jer iz Prirodne Albanije isključuje Preševo, Bujanovac, Vitinu, Kačanik, Kumanovo i formira četiri prefekture na Kosovu. Ne obuhvata ni Mitrovicu i sjever Kosova.
Analitičar iz Prištine Beljulj Bećaj za RSE kaže da projekat Prirodne Albanije ima jako malu podršku na Kosovu, među građanima i političkim partijama. Njima je, tvrdi Bećaj mnogo bliži projekat ujedinjenja svih Albanaca kroz ulazak u EU svih država u kojima Albanci žive
„Po mom sudu oko ovog koncepta samo jedna malo značajnija politička stranka može podržati ovakav način fizičkog ujedinjenja ali sa druge strane veliki broj građana i političkih subjekata i asocijacija su više skloni procesu integracija koji je prijemčiviji , racionalniji i koji je u duhu svega onoga što se dešava pogotovo na jugu Balkana.”
