RSE: S obzirom na najnovija dešavanja u Ukrajini i činjenicu da i u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme neki političari, naročito iz Republike Srpske prizivaju scenarij sličan krimskom, koliko je važno da se ubrzaju integracije naše zemlje u NATO i EU?
Sorensen: Dovoljno je samo pogledati na mapu da vidimo gdje se BiH nalazi. Ona se nalazi u srcu Evrope i okružena je ili zemljama članicama ili onima koje su u postupku pregovora. Ako pogledamo unazad, vidjećemo da je još 2003. godine Evropska unija jasno kazala da se BiH nalazi u perspektivnom području i da ona treba posati članica EU. Bosna i Hercegovina se ne može porediti ni sa jednom zemljom niti treba. Što se nas tiče, pitanje je kada a ne hoće li BiH ući u Evropsku uniju i to je nešto što će nam svima koristiti.
RSE: Koliko je štetna takva retorika po Bosnu i Hercegovinu, po njenu političku situaciju?
Sorensen: To je gubljenje vremena i prostora i to mi nazivamo buka u kojoj nema suštine. To puni medijske stupce, otvara diskusije, ali neće odvesti nigdje, niti to zemlju gura naprijed.
RSE: Najavljuje se neki novi pristup Evropske unije bržem uključenju Bosne i Hercegovine u evropske integracije. S jedne strane to se posmatra kao da se amnestiraju bh. političari od svog nerada, a s druge strane čak i Evropska unija, zato što nije ranije izvršila pritisak na njih, da počnu da rade.
Sorensen: Poslušajte šta će se govoriti u ponedjeljak između zemalja članica. Vidjećete da se nastavlja jasna linija naše politike, prvenstveno da se teritorijalni integritet zemlje ne dira. To ja jasna perspektiva. Također i da se ne očekuje manje, već više posla, kao i da morate odgovoriti na socio-ekonomska pitanja o kojima se mnogo govori u ovom periodu. Znamo da imate izbore, ali, izvinjavamo se, morate nastaviti raditi uporedo s tim, jer razlog nerada ne može biti to što imate izbore svake dvije godine.
RSE: Bili smo svjedoci ozbiljne diplomatske ofanzive uglednih političkih zvaničnika iz EU. Koliko je ona urodila plodom, odnosno koliko su ovakve poruke koje su dolazile sa vrlo važnih mjesta, prema Vašem mišljenju, uticale na bh političare?
Sorensen: Mislim da smo prilično uspješno objasnili šta želimo. Želimo odgovorne ljude, efikasan politički sistem, političke elite i parije koje će raditi više a ne manje. Mislim da je doprla ta poruka. BiH je dobrodošla, iako je nekada bilo dvojbi, ali mislim da je svima jasan naš trenutni stav. Ako i postoje strukture do kojih to nije doprlo to su onda oni koji se o to žele oglušiti.
RSE: Ali za to su vam potrebni partneri sa druge strane, iz Bosne i Hercegovine. I sami ste bili svjedoci nekoliko razgovora koji su vođeni kada je u pitanju provođenje presude ‘Sejdić-Finci’ i brojnih drugih stvari koje koče Bosnu i Hercegovinu na putu ka Evropskoj uniji. Kakav je Vaš utisak, zašto nema konkretne akcije, odnosno reakcije na ovo što Evropska unija uporno nudi Bosni i Hercegovini?
Sorensen: U pravu ste trebaju nam partneri kako bismo uspjeli, a ključ uspjeha leži u ljudima ovdje koji žele da se to ostvari. Postoje li ovdje političke stranke, elite, partneri koji bi to uradili je dobro pitanje. Imali smo jako dobre izjave njihovih sjedišta, ali mnogo manje akcije od onoga što smo očekivali. Ono što želimo vidjeti kako bi BIH sustigla zemlje regije je da se izjave pretvore u djelovanje. Kad kažemo partije mislim na institucije, jer je za nas to isto. Ovdje čini se postoji neko razgraničenje – ili radiš sa političkim partijama ili sa institucijama. Žao mi je, to tako ne može. Iako smo na slučaju Sejdić – Finci radili sa liderima partija, radili smo i sa institucijama. Zato se one ne mogu sakriti iza toga da nismo radili s njima jer u tim institucijama sjede ljudi iz partija. Problem je što imate institucije i zakonodavstvo koje nije u stanju pratiti brzinu koja treba Evropskoj uniji i to nam je najveći izazov.
RSE: Ovo je izborna godina i to podrazumijeva i mnogo nerada – radiće se sve da se ne uradi ništa. Ako ovim tempom radimo, do kraja godine nećemo uraditi ništa. Brzinom kojom mi formiramo vlade – moglo bi to potrajati.
Sorensen: Da budemo pošteni, sistem jeste komlikovan i treba vremena da se donesu odluke, ali čuli smo i u vlastitim zemljama iste izgovore kako se zbog izbora nešto ne može uraditi. Ali, kad se radi o evropskim integracijama, to prevazilazi partijske interese jer je to za dobro zemlje i svih koji u njoj žive. Dakle, sve što se radi na tom planu ne smije biti povezano s izbornom godinom. Šest mjeseci vam traje kampanja, što znači da imate 18 mjeseci da radite. Prošli put je trebalo 15 mjeseci da se formira vlada što ostavlja samo tri mjeseca za rad. To tako ne može i nećemo to prihvatiti.
