Naučnici gotovo svakodnevno dolaze do otkrića koja mjenjaju način na koji živimo. No ponekad, ali samo ponekad, oni dolaze to tako neobičnih ili neočekivanih otkrića, da doslovce ne znaju što bi s njima.
Neobičnih i neočekivanih otkrića, za koja se ljudi pitaju što s njima ima dosta, no donosimo vam pregled najzagonetnijih pet, koje je pobrojao portal Gizmodo.
1. Zbunjujuće karakteristike materijala
U januaru su naučnici s MIT-ja došli do novog otkrića u karakteristikama materije, igrajući se sa superohlađenim kompozitom urana, URu2Si2. Otkrili su kako nova karakteristika materijala krši nešto što oni zovu dvostrukom vremensko-prostornom simetrijom.
Što to značiP Normalna spomenuta simetrija kaže kako kretanje čestica izgleda jednako krećući se naprijed i nazad u vremenu. Kod magneta je nešto drugačije, jer se kod njih vrijeme mora dvaput okrenuti unazad, kako bi se dobila simetrija njihovog magnetskog pola.
Novi materijal zahtjeva četverostruko okretanje vremena u nazad kako bi se postigla spomenuta simetrija. Zbunjeni ste? Ne brinite, jer su zbunjeni oko toga i naučnici s MIT-ja. Fenomen su otkrili, ali ne mogu objasniti što je to, kako to radi ili što to znači. Definitivno broj jedan na popisu.
2. Svemir teži manje nego što smo mislili
Ovo otkriće naslanja se na teoriju o tamnoj materiji. Naime, još 70-ih godina prošlog vijeka najveći svjetski naučnici uhvatili su se ogromnog zadatka mjerenja ukupne mase svemira. Koristeći svoja znanja došli su do uznemirujućeg zaključka – svemir bi se trebao raspadati, jer nema dovoljno mase koja bi ga držala na okupu.
Onda su fizičari došli na ideju kako u svemiru mora postojati materija koju mi ne možemo vidjeti – tamna materija. jedini problem je u tome što tamnu materiju dosad niko nije otkrio pa problem s nedostatkom mase i raspadanjem svemira ostaje.
3. Placebo efekt
Dajte pacijentu lažnu tabletu, objasnite mu da će ga ona izliječiti i često će to biti dovoljno da se njegovo zdravlje zaista poboljša. To se naziva placebo efektom – kad pilula ili lijek od ničega popravi zdravlje pacjenta. U teoriji, to je potencijalno vrlo moćna terapija.
Pravi problem ovdje je što uz to otkriće ne ide i neka prava ili smislena primjena, jer sam fenomen je slabo razumljiv naučnicima i jedino sugeriše biomehaničke, a ne samo psihološke efekte.
4. Ispod apsolutne nule
Naučnici su u jednom trenutku došli do zaključka kako se ništa ne može zamrznuti ispod apsolutne nule, odnosno −273.15 stepeni Celzijusa.
No, naučnici njemačkog instituta max Planck uspjeli su ohladiti oblak plina ispod te temperature u vakuumu. Problem je još jednom, što sa tim saznanjem? Kako upotrijebiti tako ohlađene čestice? Na to zasad nema odgovora.
5. Hladna fuzija
Još 1989. godine dvojica naučnika, Fleischmann i Pons, tvrdili su kako su postigli nevjerovatan rezultat – uspjeli su zabilježiti nuklearnu fuziju na sobnoj temperaturi.
U trenutku kad je vijest objavljena, postala je senzacija, no njihov eksperiment niko nije uspio ponoviti, ali su podstaknuli mnoge naučnike da se pobliže pozabave hladnom nuklearnom fuzijom.
U teoriji, proces je moguć, ali uz suludo visoke temperature, koje bi ogolile elektronsku membranu atoma, koja spriječava spajanje dvaju jezgri. Kvantna fizika nadalje ističe kako je električno polje, koje odbija jezge atoma jedne od drugih, probabilistično pa zbog toga postoji barem teoretska mogućnost spajanja jezgri atoma bez temperatura reda veličine onih koje bilježi središte našeg Sunca.
To dovodi do konačnog problema – pošto niko ne razumije proces hladne fuzije do kraja, ne može ga niti pretočiti u stvarnost. nepotrebo je isticati kako bi energija iz reaktora hladne nuklearne fuzije rješila problem opskrbe enrgijom na globalnoj nivou. Zauvijek.
