Postoji li zaista internetska osobnost? Prema novom globalnom MasterCard istraživanju, odgovor je potvrdan.
Digital Sharing and Trust Project pokazuje kako potrošači odbacuju svoje ‘stvarne’ identitete kada su na internetu te koriste svoje ‘digitalne osobnosti’ koje bolje pokazuju kako se osjećaju, što rade po pitanju svojih osobnih podataka i koliko im važnosti pridaju.
Tih pet osobnosti – Otvoreni djelitelji (Open Sharers), Samo interaktori (Simply interactors), Samo kupci (Solely Shoppers), Pasivni korisnici (Passive Users) i Proaktivni zaštitnici (Proactive Protectors) – raširene su globalno bez obzira na regionalne ili demografske granice.
Iako su potrošači sve vještiji kada je u pitanju upravljanje osobnim podacima na internetu, ovo istraživanje otkriva da postoji jasna razlika između tipova informacija koje su spremni podijeliti te da određenim vrstama organizacija vjeruju više’.
Neki od zaključaka o svakoj digitalnoj osobnosti:
– “Otvoreni djelitelji”: 21% potrošača na internetu ulazi u ovu kategoriju koja sadrži više muškaraca (60%) te za razliku od svih ostalih najviše koriste internet, ali su i najsvjesniji rizika dijeljenja osobnih podataka. Polovica ih koristi internet više od 10 puta dnevno, a kada dijele svoje osobne podatke zauzvrat očekuju povoljne cijene, pristup i ponude.
– “Samo interaktori”: Ovoj osobnosti pripada 21% korisnika interneta i karakterizira je učestalo korištenje društvenih mreža iako ovi korisnici nisu posebno vješti u novim tehnologijama. Kada je riječ o kupnji preko interneta, 80% potražit će proizvod na internetu, ali 63% radije kupuje u trgovinama. Svjesni ciljanog marketinga, ali ne misle da su njihovi podaci posebno važni te stoga niti ne pokazuju veliku zabrinutost oko osobnih podataka.
– “Samo kupci”: Ovu osobnost karakteriziraju uvjerenja da je internet dobar kanal za istraživanje i pametnu kupnju. Čine 21% svih korisnika interneta te većina ovih korisnika (90%) traži proizvode na internetu prije kupnje, a polovica ih koristi mobilne telefone kako bi usporedili cijene u različitim trgovinama i odabrali najpovoljniju ponudu . Začudo, oni su najmanje svjesni ciljanog marketinga jer samo 37% njih zna da stranice društvenih medija ustupaju njihove osobne podatke oglašivačima.
– “Pasivni korisnici”: Kao što govori i samo ime, članovi ove grupe nisu u potpunosti uvjereni u vrijednost interneta i zato, od svih „digitalnih osobnosti“, provode najmanje vremena koristeći internet. Čine 20% svih korisnika interneta, nisu često na društvenim mrežama (samo 48% njih) i ne kupuju puno preko interneta. U usporedbi s ostalim osobnostima, vjerojatnije je da će kupovati preko mobilnih uređaja i spremniji su dati svoje podatke u zamjenu za neku pogodnost.
– “Proaktivni zaštitnici”: Čineći 17% svih korisnika interneta, Proaktivni zaštitnici jako su svjesni ciljanog marketinga, njih 82% svjesno je da oglašivači mogu krojiti ponude na temelju njihovih prethodnih pretraga i stranica koje su posjetili. Nerado koriste društvene mreže i u najvećoj su mjeri zaštićeni svojim postavkama o privatnosti – strogo kontrolirajući i čuvajući trag koji ostavljaju koristeći digitalne kanale.
Dodatni zaključci koji vrijede za sve internetske osobnosti:
– Potrošači znaju koliko vrijede njihovi podaci: Na temelju ovog istraživanja 64% potrošača vjeruje da su osobni podaci vrijedni trgovcima i oglašivačima
– Većina potrošača pametno pristupa postavkama o privatnosti: Istraživanje je pokazalo da 60% potrošača zna kako promijeniti postavke o privatnosti na svojem internet pretraživaču
– Potrošači vole ponude prilagođene njihovim potrebama u zamjenu za dijeljenje podataka: 55% potrošača cijeni kada kompanije osmišljavaju ponude na temelju informacija koje su im dali
– Potrošači prihvaćaju “Showrooming”: 49% potrošača dok su u trgovini uspoređuje cijene na svojem mobilnom telefonu kako bi bili sigurni da su odabrali najbolju ponudu
