Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kazao je kako će se Washington povući iz 31 godinu starog sporazuma s Moskvom o nuklearnom oružju, optuživši Rusiju da krši sporazum i zahtijevajući da se u sporazum uključi Kina.
Kina je u ponedjeljak ocijenila kao “pogrešan potez” odluku SAD-a o jednostranom povlačenju iz značajnog sporazuma iz vremena Hladnog rata, kojim su iz Evrope eliminirane nuklearne rakete.
U nastavku donosimo pet bitnijih činjenica o sporazumu INF:
1. Kako je došlo do sporazuma?
Sporazum INF potpisan je decembra 1987. godine, a na njega su potpise stavili tadašnji predsjednici SAD-a i Sovjetskog saveza, Ronald Reagan i Mihajl Gorbačov.
Ovaj dokument je riješio krizu nastalu 1980-ih razmještanjem sovjetskih balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa SS-20 s nuklearnim glavama, a koje su za ciljeve imale zapadnjačke prijestolnice.
Potpisom su se Washington i Moskva obavezali da neće imati, praviti, niti testirati krstareće projektile ispaljivane sa zemlje s dometom od 500 do 5.500 kilometara.
2. Zašto se SAD povlači iz sporazuma?
Američki zvaničnici vjeruju kako Moskva razvija i razmješta sisteme ispaljivanja raketa sa tla, što je u suprotnosti s INF sporazumom, te kako bi tako mogla pokrenuti nuklearni udar na Evropu u kratkom roku.
Rusija stalno negira ove navode o prekršajima.
Trump je u subotu kazao kako je jedino pošteno za SAD da razvija oružje, pošto to već rade Rusija i Kina, koja nije potpisnica sporazuma.
3. Kako Rusija vidi INF?
Moskva je dugo vremena optuživala SAD da krši nuklearni sporazum, ukazivajući na NATO raketni štit u Rumuniji, koji može ispaliti nuklearne rakete u svako doba.
Rusija je 2007. godine čak zaprijetila povlačenjem iz INF-a.
U nedjelju je neimenovani zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Rusije kazao za državne novinske agencije kako je Washington godinama “namjerno, korak po korak, uništavao temelje sporazuma”.
4. Do čega američko povlačenje iz INF-a može dovesti?
Taj potez će uništiti prilike za obnavljanje sporazuma Novi početak između Moskve i Washingtona, koji ističe 2021. godine, pošto je INF kičma sporazuma. Potpisan 2010. godine, Novi početak od obje nacije traži smanjenje broja raspoređenih strateških nuklearnih glava na maksimalnih 1.550.
Ruski senator Aleksej Puškov na Twitteru je objavio kako je potez SAD-a “drugi najjači udarac protiv cijelog sistema strateške stabilnosti svijeta”, nakon što se Washington povukao 2001. godine iz Sporazuma protiv balističkih projektila.
Gorbačov, potpisnik INF-a, u nedjelju je naveo kako bi za Washington bila velika greška da odustane od sporazuma i kako bi to uništilo sve ono što su on i njegove američke kolege uradile na okončavanju utrke za naoružavanjem.
5. Može li nuklearni sporazum biti spašen?
John Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, trebao bi se ove sedmice u Moskvi susresti s ruskim liderima, među kojima su šef ruske diplomatije Sergej Lavrov i sekretar Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev.
Putovanje će vjerovatno pokazati da li postoji šansa za spašavanje sporazuma.
Trumpova objava u subotu sugerira kako se on nada novim pregovorima.
Prošle sedmice je The Guardian objavio kako Bolton, dugogodišnji protivnik sporazuma o kontroli naoružanja, forsira američko povlačenje zbog navodnih ruskih prekršaja.
Američki ministar odbrane James Mattis je ranije naveo kako prijedlog Trumpove administracije za dodavanje krstarećih projektila koji se mogu ispaliti sa mora u Washingtonov nuklearni arsenal može donijeti prevagu za SAD u pokušaju nagovaranja da se Rusija ponaša u skladu sa sporazumom.
