Na pitanje isplati li se baviti pčelarstvom, Suad Lipovac – pčelar iz Gradačca, odgovorio je potvrdno. Ali ne zato što je “pčelarstvo” isplativo u ekonomskom smislu, što med iz Bosne i Hercegovine već neko vrijeme možemo izvoziti u Evropsku uniju, ili zato što je u pčelarstvu “para laka”.
“Otpušten sam iz bolnice s nadom da ću živjeti možda još godinu dana”, ističe Lipovac za Novo vrijeme, navodeći razloge zašto je pčelarstvo za njega bilo isplativo. Kako kaže, u ratu je obolio od žutice, a poslije rata je “načuo” da neki liječnik iz Zagreba na bazi pčelinjih proizvoda liječi tu bolest.
“Ja nisam znao šta je matica. Kupio sam pet društava i ljudi su me upoznavali. Ubrzo je počelo s radom udruženje pčelara kod nas u Tuzli… Malo knjige, malo kolege, malo škola. Krenulo me je, i zavolio sam to”, navodi Lipovac svoj put koji ga je odveo do potpunog izlječenja od hepatitisa u jetri.
Godine 2002. kada je počeo da se bavi pčelarstvom, Lipovac je imao “pet društava” – kako se to pčelarskom terminologijom označava. Danas ima oko 100 košnica.
“Bit je poznavati biologiju pčele. Znati kad je ljuta, kad nije ljuta, šta nosi, koja je vrsta pčele, kad joj treba pomoći. Šta joj treba omogućiti kad su klimatske promjene. I pčele su isto tako nervozne, kao i ljudi. Bit je jednostavno poznavati pčelu.”
Lipovac nam je djelić svoje svakodnevnice predočio govoreći o pčelarstvu sa dozom ostrašćenosti. Od toga kako “od ranog proljeća treba počet pregledati pčele, širiti leglo”, pa do onih uvjeta na koje čovjek ne može utjecati. “Slijedi bagremova paša. Ako budu dobre vrmenske prilike, temperatura i vlažnost zraka, moglo bi biti i bagrema…”
Naime, pčele med proizvode u pašnim prilikama, skupljaju nektar sa biljaka, koje cvatom, mirisom i bojom privlače pčele.
“Kao i vočari tako i mi pratimo vremensku prognozu. Kad zahladni mnoge vočke stradaju, tako i bagrem izmrzne”, kaže Lipovac dodavši da u vremenskim neprilikama kao što je to slučaj ove godine, bagrem procvjeta jako mnogo, ali da ne medi. “Toga se ja bojim”, kaže on.
Suad Lipovac je penzioner, a kako kaže, pčelarstvom se bavi, idalje i prvenstveno, zbog svog zdravlja. A kada se radi o pitanju prodaje meda, to isključivo radi na sajmovima i po preporukama.
No, nije se libio požaliti na neodgovornu vlast koja ograničava njegove kolege koje imaju ambicije da proizvode veće količine meda, da zapošljavaju i izvoze.
“Bosna i Hercegovina može izvoziti med u Evropsku uniju, ali je zakonski to idalje neuređeno. Mi nemamo Zakon o pčelarstvu”, požalio se Lipovac, dodavši i to da poticaje za pčelarstvo dobijaju ljudi koji to ne zaslužuju.
“Vidite, poticaji uglavnom idu u Hercegovinu. Ja bih volio vidjeti ko to sve dobija poticaje. Tamo pojedinci dobiju potvrdu da su dali pet tona meda, i na to dobiju poticaj. A pitanje je da li se uopće bave pčelarstvom”, upozorava Lipovac.
