U najranijem djetinjstvu, ali i tokom odrastanja roditelji na sve moguće načine žele zaštititi djecu od bakterija. Ipak, sve se češće može čuti upozorenje znanstvenika i stručnjaka da je prljavština vrlo važna za izgradnju imuniteta.
Minus za sterilan dom
Premda bismo pomislili da je ključ za čuvanje zdravlja naše djece sterilan dom, prema mišljenju dva mikrobiologa, to je potpuno pogrešno stajalište. – Zapravo, današnja djeca su i previše čista – tvrde dr. John Gilbert i Rob Knight, znanstvenici koji istražuju mikrobiome, u knjizi “Prljavština je dobra: Prednost bakterija za razvijanje imunološkog sisterma vašeg djeteta”.
Gilbert i Knight ističu kako nas nečistoća i mikrobi/klice mogu zaštititi od bolesti, a istodobno naš perfekcionizam u čišćenju doma može oslabiti imunološki sistem.
U ovoj knjizi može se tako čuti sve popularnija hipoteza o higijeni koja kaže da djeca koja žive u iznimno čistom prostoru imaju povećan rizik od bolesti imunološkog sistema kao što su ekcem, jer imunološki sistem ne zna kako reagirati na nametnike kao što su prašina i polen.
U knjizi “Prljavština je dobra” dr. Gilbert piše kako se unazad 150 godina, otkad su ljudi shvatili da mikrobi uzrokuju bolesti, čovjek nastoji riješiti svih vrsta virusa, bakterija i gljivica. Porast higijenskih navika, misleći pritom na kuhanje vode i pasterizaciju mlijeka, pomogli su u izbjegavanju mnogih bolesti i smrti.
Sa psom manje alergija
No, negativne posljedice su ostale na djeci koja žive u prečistim domovima. Također, dr. Gilbert upozorava na činjenicu da ne samo da rano izlaganje mikrobima oblikuje imunološki sistem, nego i endokrini sistem, pa čak i neurološki razvoj djeteta.
A nedavno objavljena studija Sveučilišta Alberta u Kanadi pokazala je da život s kućnim ljubimcima od najranije dobi smanjuje rizik od pretilosti i rezultira sa znatno manje alergija.
Dobre bakterije u našem tijelu
Micrococcus luteus je prirodan dio naše kože i ima nadimak „super- sunscreen“ zbog mogućnosti dobre apsorpcije UV zračenja. M. Luteus se nalazi u tlu, prašini, vodi i zraku te kao dio normalne flore kože sisara. Bakterija također kolonizira ljudska usta, sluznicu, oropharynx i gornji respiratorni trakt. Otkrio ga je ser Aleksander Fleming prije nego što je otkrio penicilin 1928.
Bifidobacterium animalis je ljudska crijevna probiotička bakterija koja podiže imunitet, bori se protiv tumora i poboljšava probavu. To je gram-pozitivna, anaerobna, štapićasta bakterija i može se naći u crijevima svih sisara.
