Profesor Daniel Rothman iz Centra Lorenz na MIT-u proučavao je količine ugljika u atmosferi, oceanima, biljkama i životinjskom svijetu te zaključio kako poremećaji u “prirodnoj ravnoteži” igraju veliku ulogu u izumiranju biljnih i životinjskih vrsta.
Prema matematičkom modelu, planet Zemlja do 2100. godine mogao bi ući u šesto masovno izumiranje zbog količine ugljika koji se ispušta u atmosferu.
Profesor Daniel Rothman iz Centra Lorenz na MIT-u proučavao je količine ugljika u atmosferi, oceanima, biljkama i životinjskom svijetu te zaključio kako poremećaji u “prirodnoj ravnoteži” igraju veliku ulogu u izumiranju biljnih i životinjskih vrsta.
Šesto masovno izumiranje već počelo?
Istraživao je 31 slučaj u kojem su se događale promjene slične onima koje se događaju danas i pronašao da su se četiri od pet ranijih masovnih izumiranja dogodila kada je poremećaj prirodnog stanja prešao “granicu katastrofalne promjene”.
Prije 248 miliona godina dogodilo se najgore masovno izumiranje kada je s lica Zemlje nestalo čak 96 posto vrsta. Rothman je razvio matematičku formulu koja mu pomaže predvidjeti koliko dodatnog ugljika mogu primiti oceani koji apsorbiraju većinu iz atmosfere, a što je povezano s pokretanjem šestog masovnog izumiranja.
Odgovor zabrinjava jer je 310 gigatona samo 10 gigatona više od onoga što će se emitirati do 2100. godine prema najoptimističnijem scenariju znanstvenika Međuvladinog panela za klimatske promjene. Najgori scenarij kaže da će se emitirati više od 500 dodatnih gigatona. No neki naučnici tvrde da na početak šestog masovnog izumiranja nećemo morati čekati do 2100. godine jer je ono već počelo.
