Zamućen vid i pojava treptaja (bliceva) svjetlosti u vidnom polju mogu predstavljati simptome okularne ili retinalne migrene.
To je stanje oka koje izaziva kratkotrajne napade sljepila i slične probleme sa vidom.
Međutim, kod okularne migrene ne postoje glavobolje i slični migrnozni znaci upozorenja, zbog čega se ovo stanje naziva i “tiha migrena”. Iako na oboljele djeluje zastrašujuće, efekti ovog oboljenja su privremeni i vid se potom vraća u normalu.
Ovo stanje je relativno rijetko, pa ga je iskusila jedna od 200 osoba koje boluju od migrene. Ranija istraživanja su otkrila da 70 posto oboljelih imaju porodičnu historiju migrenoznih glavobolja, pa Svjetska zdravstvena organizacija vjeruje da je okularna migrena genetsko oboljenje.
Ipak, veza između nje i drugih tipova migrene često se ne mogu naći. Britanska Nacionalna zdravstvena služba navodi da je “retinalna migrena stanje koje ne treba miješati sa migrenama koje izazivaju glavobolju, a koja utiče i na vid i na oči”. Prema Američkoj fondaciji za migrenu, efekti okularne migrene se mogu osjetiti samo u oku, dok ostali simptomi drugih vrsta migrena vezani za oči mogu biti prisutni i kod jednih i kod drugih u nekom trenutku.
Simptomi uključuju djelimični ili potpuni gubitak vida koji obično traje od 10 od 20 minuta, prije nego što se vrati. Može doći i do postepenog zamućenja vida, pojave “bliceva”, treperenja svjetlosti, kao i pojave “mozaičkih” šara u vidnom polju. Do glavobolja može doći prije, za vrijeme ili poslije privremenog pogoršanja stanja vida. Do okularne migrene dolazi zbog sužavanja krvnih sudova koje smanjuje dotok krvi.
“Okidači” mogu biti stres, pušenje, visko krvni pritisak, lijekovi, vježbanje, naglo savijanje tijela, velika nadmorska visina, dehidratacija, pad nivoa šećera, kao i velika vrućina. Kada se krvni sudovi odmore i dotok krvi normalizuje, vid se vraća. Dugotrajna oštećenja, usljed okularne migrene su, međutim, rijetka. Ovo stanje se češće javlja kod žena, osoba mlađih od 40 godina i osoba sa nekim od hroničnih bolesti.
