Naučnici trenutno procjenjuju da će prosječna stopa smtnosti biti ispod 1 procenat oboljelih, a ova procjena znatno se razlikuje od dosadašnje procjene globalne stope smrtnosti od oko 3.4 procenta.
Ova razlika u procjeni leži u tome što naučnici pretpostavljaju da postoji na hiljade jako blagih slučajeva koji nikada ne bivaju prijavljeni, zbog čega se broj oboljelih potcjenjuje. Različite države tako prijavljuju različite brojeve oboljelih, jer sprovode testiranja u različitom obimu. Tako Južna Koreja, koja je testirala 4 hiljade ljudi na svaki milion, prijavljuje stopu smrtnosti od samo 0.7 procenata dok Italija, koja je testirala hiljadu ljudi na svaki milion, bilježi stopu od 5 procenata.
Ipak, stopa smrtnosti ZNAČAJNO varira u zavisnosti od dobi, pola i općeg zdravstvenog stanja. Još jedan od razloga zašto u Italiji umire više ljudi nego u drugim zemljama jeste taj što Italija ima najstarije stanovništvo u Evropi. Prosječna starosna dob u Italiji je 47 godina, dok je prosjek za Evropu 42 godine, kao što je i u BiH.
Stariji ljudi i ljudi sa postojećim zdravstvenim problemima su pod većim rizikom komplikacija i smrti, a istraživanja su pokazala i da muškarci umiru više nego žene.
Prva velika analiza urađena je u Kini, gdje je na uzorku od 44 hiljade zaraženih ustanovljeno da je stopa smrtnosti deset puta veća među vrlo starom populacijom nego među srednjovječnim i mlađim ljudima. Stopa smrtnosti u dobnoj grupi između 10 i 40 godina iznosi svega 0.2 procenata, kod šezdesetogodišnjaka 1.3 procenta a kod osoba starijih od 80 godina 14.8 procenata.
Kod populacije sa srčanim i respiratornim problemima, kao i onih oboljelih od dijabetesa ili hipertenzije zabilježena je pet puta veća stopa smrtnosti nego među zdravom populacijom. Također je ustanovljeno da muškaci skoro dva puta češće obolijevaju od žena.
Ova analiza, koju je napravio kineski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti, pokazala je da je oko 80 posto oboljelih doživjelo samo blage simptome.
