Svi imamo makar neku od ovih stvari.
Neke stvari iako izgledaju bezazleno one to ipak nisu.
Stručnjaci objašnjavaju šta je opasno i zašto, provjerite imate li i vi ove stvari.
Plastične posude za hranu
-Vjerovatno ste čuli za BPA u plastici ili za proizvode koji se kao ’BPA free’ reklamiraju – kaže Karin Ešli, objašnjavajući da je ova supstanca odavno sastojak u plastici, ali da se tek posljednjih godina govori o njegovoj štetnosti.
BPA se takođe nalazi u brojnim proizvodima za njegu žena, a ponekad se zamjenjuje i drugim štetnim supstancama poput BPS-a ili ftalata, koji utiču na endokrini sistem, izazivajući hormonalni disbalans kod muškaraca i žena.
Naročito su opasne plastične posude u kojima se skladišti hrana, jer ovi sastojci mogu da pređu na hranu, posebno ako je hrana topla.
Kartonske kutije
Ako i vi ostavljate kartonske kutije u kojima ste dobili nešto što ste kupili onlajn, bilo bi dobro da ih se riješite.
Stručnjak za zdravlje žena Karin Ešli napominje da kutije pređu veliki put prije nego što stignu do nas – od skladišta, prljavih kamiona, vozova, aviona, brodova i slično. Te kutije su izložene raznim hemikalijama i ko zna čemu još, upozorava ona, dodajući da su te kutije idelano mjesto na kojem razni insekti mogu da izlegnu jaja, te da se možete čak nečim i zaraziti. Naravno, Ešlijeva ističe da hemikalije kojima su kutije evenutalno bile izložene ne mogu da vas ubiju, ali podsjeća da nema potrebe da izlažete svoje tijelo njima.
Aerosolne limenke
Aerosolne limenke sadrže mešavinu opasnih hemikalija, zbog čega mogu da eksplodiraju. Kada se to desi, može da dođe do povreda – upozorava Ešli Martin.
Jaka sredstva za čišćenje
Možete li da izgovorite nazive sastojaka u sredstvima za čišćenje koja koristite? Ako je odgovor ’i ne baš’, treba da razmislite o korišćenju sirćeta, sode bikarbone i biorazgradivih proizvoda – savjetuje dr Džejkob Haskalovići.
On upozorava da mnoga sredstva poput amonijaka i izbjeljivača mogu da iritiraju kožu, oči i pluća.
-Jaka sredstva za čišćenje mogu da ubiju i zdrave bakterije i da utiču na epigenetiku (način na koji se geni samoregulišu) na potencijalno negativan način. Blaži proizvodi očiste dovoljno dobro, limun, na primjer, a istovremeno su daleko nežniji prema mikrobiomima, bakterijama na koži i digestivnom sistemu – kaže doktor.
