Kina je sada svjetska banka. To je sasvim normalno. SAD posjeduju trilione dolara duga, dok Kina posjeduje trilione dolara u rezervama, piše Blumberg.
Kina je više od decenije bila veliki zajmodavac SAD, kupujući na stotine milijardi dolara u obveznicama SAD.
Time što se udružuje sa Argentinom, Venecuelom i Rusijom, Kina namjerava da proširi svoj posao na globalnom nivou.
Kina će sada, za razliku od MMF, da pozajmljuje novac državama koje Zapad želi da kazni. Kina takođe, za razliku od MMF, neće uključivati posebne uslove za svoje kredite koji su u suprotnosi sa suverenitetom dužničke nacije.
Potez Pekinga da izvuče Rusiju, pored nedavne pomoći Venecueli i Argentini, signalizuje smrt posleratnog svijeta Bretona Vudsa.
Taj potez takođe označava i početak kraja osnovne uloge Amerike u globalnoj ekonomiji i uticaja Japana na Aziju.
Očigledno je da će nova Azijska banka za ulaganje u infrastrukturu suzbiti Azijsku razvojnu banku (ADB).
Kina je svojom ulogom pozajmljivača u posljednjem trenutku započela novu vrstu ekonomskog razvoja.
MMF, Svjetska banka i ADB su naduvene institucije promjenljivih stavova. Kada je Ukrajina dobila 17 milijardi dolara od MMF-a ove godine, cilj je bio podupiranje geopolitički važne ekonomije, a ne geopolitička ucjena.
Vladu kineskog predsednika Si Đinpinga ne zanima nadogradnja ekonomije, stanje porezničkih režima niti rezerve centralne banke. Ova vlada jedino brine o odanosti.
Usluga za uslugu – za našu velikodušnu pomoć očekujemo da u potpunosti podržite stav Kine po pitanju sprečavanja Zapada da izaziva dalje teritorijalne razmirice.
To možda zvuči pretjerano, ali Rusija, Argentina i Venecuela su se već sukobile sa SAD i njihovim saveznicima.
Međutim, šta je sa Evropom? Evropa se 2011. i 2012. godine okrenula Pekingu kako bi spasila obveznička tržišta evra putem većih kupovina.
Više akcije po ovom pitanju se očekuje u 2015. godini kada dođe do problema u evrozoni i kada Peking bude očekivao da evropski lideri promjene svoju politiku.
Šta će se desiti ako Federalne rezerve budu uticale na ekonomije od Indije do Indonezije i ako se i te vlasti okrenu ka Kini?
Zašto bi Kambodža, Laos ili Vijetnam imali posla sa uslovljavanjem MMF-a kad Kina piše velike čekove bez uslova?
Program razmjene valuta Pekinga od 24 milijarde dolara za pomoć Rusiji je samo početak onoga što slijedi.
Dok se Moskva suočava sa najgorom krizom od 1998. godine, Kina postaje veoma primamljiv saradnik.
Ipak, ono što Peking omogućava predsjedniku Vladimiru Putinu jeste da učini ekonomiju malo raznovrsnijom.
Isto važi i za razmjenu valuta od 2,3 milijarde dolara sa Argentinom i kredit od 4 milijarde dolara pozajmljen Venecueli.
Predsjednik Barak Obama sada ima posljednju priliku da se okrene ka Aziji. Mnoge brine što Kina pozajmljuje novac opasnim vladama poput onih u Sudanu ili Zimbabveu.
Takozvani Vašingtonov konsenzus o ekonomskoj politici nije savršen, ali da li je Pekingov model autokratskog kapitalizma bolja opcija? Kompetitivnost nije loša stvar, ali je vjerovatnije da će velikodušnost Kine ohrabriti loše navike i omesti razvoj na načine koji će pogoršati globalnu ekonomiju.
