Čak 135 milijuna osoba, više nego cijeli Meksiko, koji je jedna od 15 najmnogoljudnijih država do 2050. godine biti će pogođeno Alzheimerom ili nekim drugim oblikom demencije.
Bolest je najčešća među ženama, lijeka za nju nema te obolijevaju osobe starije od 65 godina.
U svijetu ovaj prvorazredni javno-zdravstveni problem proguta 440 milijardi eura, što je jedan posto globalnog BDP-a. Time dolazimo do činjenice da je to više od liječenja oboljelih od srčanih bolesti, raka i moždanog udara zajedno.
Za dugogodišnju brigu o neizlječivim starcima, nijedna zemlja nije potpuno svjesna, spremna ni organizirana.
Nedavno je u svim vijestima završio dementni 86-godišnji Joseph Dorcely iz Spring Valleyja u američkoj državi Wisconsin koji je 12 kilometara vozio u pogrešnom smjeru. Na svu sreću nije bilo sudara ni ozlijeđenih. Starac je jednostavno zaboravio da ne smije više voziti.
Alzheimerova bolest je u 60 posto slučajeva uzrok i najčešći oblik demencije, te je Joseph Dorcely u ranoj fazi Alzheimera.
Opisujući to stanje na slikovit način, mozak bolesne osobe izgleda kao osušena grana u proljeće u odnosu na rascvjetanu zdrave osobe, prenosi Tportal.
Demencija je prema tradicionalnaj definiciji progresivno propadanje intelektualnih funkcija (lat. de – bez, mens – um). No, iz Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, dr. Goran Šimić kaže kako je riječ o zajedničkom nazivu za brojne neuropsihološke promjene koje nastaju kao karakteristične posljedice pojedinih kroničnih bolesti mozga. Sve započinje gubitkom pamćenja, a nastavlja se psihičkim propadanjem i dolazi do fizičkog sloma i nepokretnosti nakon prilično dugo ‘očuvane fasade’. Moždano tkivo nepovratno propada u slučaju Alzheimera, a nakon pojave simptoma smrt nastupa 10 do 12 godina.
Bolest je tipična za osobe starije od 65 godina, te je češća u žena.
