Dijelovi odbrambenog sistema koji stvaraju milione antitijela znaju pogriješiti te početi proizvoditi stanice koje su sklone da postanu tumorske.
Članovi britanskog tima koji je proveo novo istraživanje predstavljeno u magazinu “Nature Genetics” nadaju se da će im rezultati omogućiti da shvate zašto neka djeca ne reaguju na liječenje što bi trebalo dovesti do novih terapija.
Pacijenti koji boluju od leukemije stvaraju abnormalne krvne stanice, a akutna limfoblastična leukemija je najčešći oblik raka krvi.
Odbrambeni sistem stvara na milione različitih antitijela, međutim informacije potrebne za njihovu proizvodnju sadržane su tek u djeliću DNK. Kako bi kreirao brojne vrste antitijela, DNK se mora preslagivati, a neki dijelovi se moraju brisati.
Međutim, stručnjaci iz Instituta Sanger u Cambridgeshireu i Instituta za istraživanje raka u Londonu otkrili su da isti mehanizam koji služi za preslagivanje DNK može povećati rizik obolijevanja od raka.
U svojoj studiji tim je na uzorku od 57 djece usporedio DNK u zdravom tkivu s DNK u bolesnim bijelim krvnim stanicama. U ovom procesu otkrili su dvije faze u razvoju bolesti.
“Prva promjena događa se prije rođenja, međutim leukemija se ne očituje sve do dobi između četiri i deset godina. Ova odgoda povezana je sa daljnjim genetskim promjenama”, rekao je dr. Peter Campbell iz Instituta Sanger.
“Otkrili smo da sekundarne genetske promjene uglavnom pokreću oni dijelovi DNK koje je u stanicama izbrisala ista mašinerija koju stanice odbrambenog sistema koriste za stvaranje antitijela”, dodao je.
Liječenje akutne limfoblastične leukemije trenutno je uspješno u 85 posto slučajeva. No neki pacijenti ne reagiraju dovoljno dobro na terapije pa se tumorske stanice vraćaju.
Britanski tim nada se da bi upravo bolje razumijevanje sekundarnih genetskih promjena moglo pomoći da se razjasni problem rezistencije i pronađu bolje terapije.
Dr. Matt Kaiser, voditelj istraživanja u fondaciji “Leukaemia & Lymphoma Research”, kaže da je razvoj nauke i tehnologije danas omogućio da od 10 pacijenata čak devet dugoročno preživi bolest.
“Međutim, današnje su terapije teške, a nekim pacijentima se rak vraća… Stoga će ovo znanje biti od neprocjenjivog značaja za dizajniranje boljeg, preciznijeg liječenja te za pametnije predviđanje toka i ishoda bolesti pojedinog pacijenta’, rekao je.
