Za alergije postoje mnogi lijekovi, no oni djeluju samo na simptome te ne rješavaju problem alergija trajno. Zato je najbolje rješenje izbjegavati alergen u najvećoj mogućoj mjeri: pratiti biometeorološku prognozu i peludni kalendar, ne izlaziti iz kuće te izbjegavati provjetravati odjeću i posteljinu u vrijeme najveće koncentracije peludi.
Kolovoz je pri kraju, a vi ste počeli kihati. Mislite da ste prehlađeni, a ne sumnjate da je možda riječ o nekoj alergiji? Jer kada razmišljamo o alergijama, najčešće mislimo na proljeće. Međutim, alergije se javljaju i u jesen koja će nam svakog trenutka zakucati na vrata. Ali, krenimo od početka. Prvo da objasnimo što je to uopće alergija.
E, pa alergija je prejaka reakcija imunosnog sustava na uobičajeno neopasne tvari. Alergen može biti sve s čime čovjek dolazi u doticaj. Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekova. Najčešći alergeni su grinje iz kućne prašine, zatim pelud trava, stabala i korova, epitel mačke, plijesni i dijelovi žohara. Grinje čine oko 70% kućne prašine, a hrane se prhuti i oljuštenim gornjim slojem ljudske kože te se zavlače u posteljinu, zavjese i slično.
Najčešći uzrok
Vrsta nutritivnih alergena ovisi o geografskom području. Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica vjeđa i dišnog sustava, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upalu očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolju, alergijske podočnjake zbog povećanog dotoka krvi, kožne ekceme, povraćanje i proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunosnog sustava dolazi do oštećenja normalnih tkiva tijela.
U Europi je pelud najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. Učestalost peludnih alergija u Europi je 40 posto. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom, poput sluznice našeg dišnog sustava, pelud otpušta niz kemijskih alergogenih spojeva.
S obzirom na to da pelud ne poznaje granice država, Europa je podijeljena na pet vegetacijskih regija prema rasprostranjenosti peludi pojedinih biljaka koje su od alergološkog značaja: Arktik, gdje prevladava pelud breze, središnji dio, gdje prevladava pelud drveća listopadnih šuma, breze i trava, istočni dio, gdje je značajan utjecaj peludi trava te korova poput ambrozije i pelina, Mediteran na kojem prevladava pelud biljaka iz roda Parietaria, maslinova drveća, trava i čempresa te planinski dio za koji je značajna pelud trave. Hrvatska je pozicionirana na križanju srednje i istočne Europe te Mediterana od kojih je odvojena Dinarskim gorjem. Stoga, za različite dijelove Hrvatske postoje drugačiji peludni kalendari.
Za alergije postoje mnogi lijekovi, no oni djeluju samo na simptome te ne rješavaju problem alergija trajno. Zato je najbolje rješenje izbjegavati alergen u najvećoj mogućoj mjeri: pratiti biometeorološku prognozu te peludni kalendar, ne izlaziti iz kuće te izbjegavati provjetravati odjeću i posteljinu u vrijeme najveće koncentracije peludi. Praktično je nakon dolaska izvana promijeniti odjeću i istuširati se kako bi se odstranila pelud. Prozračivanje prostora preporučuje se nakon
kiše. Također, treba redovito održavati klima-uređaje.
Za sprečavanje nastanka simptoma alergije zbog peludi preporučuje se nošenje maske za lice dok ste vani, a lice dodirujte, pogotovo sluznice očiju i nosa, što je neizbježno kod nazalnih i konjunktivalnih simptoma, papirnatom maramicom koju odmah potom treba odložiti u kantu za otpad.
Najčešće jesenske alergije su alergija na ambroziju, plijesan, gljivice, grinje i životinjsku dlaku. Pelud ambrozije spada među značajne peludne alergene korova.
Ambrozija je u Europi prvi put uvezena 1960-ih godina prošlog stoljeća. Proizvodi veliku količinu peludi. Vrlo je značajan uzrok alergijskog rinitisa. Ambrozija je jednogodišnja biljka koja doseže visinu i do 1,5 m. Sadrži do 200 cvjetova, oprašuje se vjetrom i proizvodi čak do osam milijuna izrazito alergogenih peludnih zrnaca.
U našim krajevima ambrozija niče sredinom travnja, svoju pelud počinje otpuštati već u kolovozu, a vrhunac koncentracije peludi je u rujnu i listopadu i traje sve do početka prvog jesenskog mraza.
Ambroziju možemo prepoznati po tupo četverouglastoj razgranatoj stabljici obrasloj dlačicama i jajolikim dlakavim listovima dugima od 4 do 10 centimetara, razdijeljenima poput pera. Kako bismo što je moguće više usporili širenje ambrozije, izuzetno je važno uklanjati je prije početka cvatnje, mehaničkim čupanjem biljke zajedno s korijenom, jer tako sprečavamo stvaranje velikih količina polena koji kod osjetljivih ljudi izazivaju alergijske reakcije. Spore plijesni svrstavaju se među najvažnije unutarnje alergene. Najčešće se javljaju kada dani postaju manje sunčani i vlažni.
Gljivice se često razvijaju na hrpama mokrog lišća, koje pružaju idealne uvjete za razmnožavanje. Ako se prekorači podnošljiva koncentracija u zraku, mogu uzrokovati zarazne infekcije, ali i opasnu alergiju. Na svim mjestima gdje rastu u našim stanovima mogu uzrokovati agresivnu kontaminaciju zraka milijunima spora
koje su potencijalno opasni alergeni i vrebaju ispod tepiha, kraj ormara ili u kutovima zidova. Ako se prostorije redovito ne provjetravaju, gljivice i plijesan posebno su opasni za djecu, starije ili osobe koje pate od kroničnih bolesti. Uz to što djeluju alergogeno, neke plijesni su vrlo toksične.
Uzrok astme
Otrov njihovih spora lako se prenosi zrakom i može uzrokovati mikoze i trovanje mikotoksinima, a alergijske reakcije sve se češće očituju kožnim osipom, svrbežom i hunjavicom. Grinja ima posvuda, kako na ljudskoj koži, tako i po tapeciranom namještaju i tepisima. Vrlo su alergogene i jedan od češćih uzroka astme. Odgovara im vlažna klima, a da bi se razmnožile, potrebno im je oko mjesec dana. Grinje mogu uzrokovati kihanje, šmrcanje, curenje nosa, svrbež nosa, svrbež očiju i kašalj. Plijesni i grinje često izazivaju alergije kod školske djece jer se obično nastanjuju u školama. S alergijama na dlaku kućnih ljubimaca mnogi se bore tijekom cijele godine, ali u jesen im je još teže jer se u krznima kućnih ljubimaca koji se valjaju po travi i lišću nalaze i jesenski alergeni poput peludi i grinja. Alergeni sa životinja mogu na namještaju ostati danima i mjesecima. Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline, što je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. U liječenju se zatim koriste kapljice za nos, tzv. dekongestivi, kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost dišnog puta u nosu, s time da to ne treba trajati dulje od tjedan dana jer se u protivnom oštećuje sluznica kao važan čimbenik otpornosti prema alergenu. Nakon tjedan dana može se nastaviti kapati fiziološka otopina ili voda s malo soli. Često propisivani lijekovi, antihistaminici, uzimaju se bilo u obliku spreja, tableta ili kapljica, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije cvatnje. Najintenzivniji protuupalni učinak imaju kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti kod kojih se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima. Simptomatsko liječenje podrazumijeva ublažavanje gore navedenih alergijskih simptoma korištenjem medikamenata koje propisuje liječnik. Danas se vode mnoge rasprave o uspješnosti imunoterapije, a smatra se da je djelotvorna kod bolesnika koji imaju alergijsku reakciju na najviše jedan do dva alergena.
Potkožna injekcija
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija oblik je liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče razvoj podnošenja tog alergena. Preporučljiva je kod mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili potpuno učinkoviti. Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.
