U memoarima otkriva detalje tragedije koju je doživjela kako se slične stvari ne bi ponovile nekom drugom.
Do svoje šeste godine Gabrijela je imala djetinjstvo kao većina djece, odrastajući u mješovitoj porodici, sa majkom Britankom i ocem Jemencem.
Rasla je uz šest sestara, a posebno je bila bliska sa sestrom Jasmin. Sve se promijenilo kada je njen otac Ali Abdula Saleh Jafai ubio njenu majku Mari.
– Na djetinjstvo uglavnom imam lijepe uspomene, ali se majke ne sjećam, izbrisala sam sjećanja na nju. To sam naučila vremenom da radim, umijem da blokiram uspomene koje mogu da me povrijede – rekla je Gabrijela.
MISTERIOZNO UBISTVO, ODRASTANJE U TUĐOJ PORODICI I VRAĆANJE OCU
Mari je imala samo 26 godina kada je ubijena. Na dan njenog ubistva otac je Gabrijeli i njenim sestrama rekao da je njihova majka otišla u posjetu rođacima.
Ali je kasnije prijavio nestanak supruge, godinu dana nakon toga osuđen je za ubistvo Mari. Tijelo Gabrijeline majke nikada nije pronađeno, a Ali je u zatvoru proveo šest godina.
Za to vrijeme o Gabrijeli i njenim sestrama brinuo je jedan britanski par, koji je imao troje djece. Te godine je ona opisala kao “normalan život“.
Djevojčice su bile srećne u novoj porodici, ali je Gabrijela stalno razmišljala o ocu.
– Sve vrijeme me je mučilo to što nisam razumjela zbog čega je otac ubio majku, i dalje sam obožavala oca i nedostajao mi je – dodala je Gabrijela.
Uprkos borbi britanskog para na sudu da zadrže starateljstvo nad djecom, Ali je vratio kćerke. Kada je imala 12 godina, Gabrijela se sestrama i ocem preselila u Njuport. Jedna Alijeva kćerka je na svoj zahtjev ostala sa usvojiteljima.
Ostale djevojčice Ali je poveo na “putovanje iz snova“, u rodni Jemen. Djevojčice su bile oduševljene što su konačno dobile priliku da upoznaju očevu domovinu o kojoj su slušale mnogo puta.
Ubrzo je put iz snova pretvoren u pakao, Jasmin je u 14 godini udata za trostruko starijeg muškarca koji je djevojčicama predstavaljen kao ujak Naser.
Gabrijela je ubrzo nakon sestrine udaje sa sestrom Ismahan odvedena u Sanu, glavni grad Jemena, gdje su povjerene očevim roditeljima. Tamo su učile arapski jezik i ubrzo saznale da je Jasmin pokušala samoubistvo. Preživjela je.
Ali nije odustajao od prodaja kćerki, Ismahan je povjerio muškarcu koji je imao 60 godina, suprugu i djecu starije od nje. Na dan vjenčanja Ismahan se ubila, skočila je sa krova stana.
UDAJA ZA MLADIĆA MANA KAO KRATKOTRAJAN SPAS
– Moju sestru su udali za starijeg muškarac, bila sam prestravljena da će se to i meni dogoditi. Izabrala sam mlađeg muškarca i zamolila ga da ode do mog oca i pita ga da li može da se oženi sa mnom – ispričala je Gabrijela.
Imala je 13 godina kada se udala za Mana (18), poslije šest nedjelja on je iznenada preminuo. Ali nije čekao dugo i Gabrijelu je udao za Ziada Nasera. Jedini izuzetak koji je tada napravio bilo je to što je Ziad bio mlad, pet godina stariji od Gabrijele.
U 14. godini Gabrijela je zatrudnila.
– Prve godine braka su bile dobre, moj suprug je bio ljubazan prema meni, ali nije provodio mnogo vremena u Jemenu. Radio je nekoliko godina u Africi i nismo se mnogo viđali – rekla je ona.
DRUGI BRAK JE BIO POPUT ZATVORA
Život sa suprugovom porodicom bio je pretežak.
– Kuhala sam za čitavu porodicu, hranila životinje, nosila preteške stvari, poput balona vode, radila satima na poljima i u trudnoći – otkrila je.
Život je postao još teži kada se sa petero dece preselila u Bangi, glavni grad Centralnoafričke Republike kako bi se pridružila suprugu. U toj zemlji je osamdesetih buknuo građanski rat, Ziad nije uspio da se izbori sa problemima, počeo je da se drogira.
Silovao je i tukao Gabrijelu, smatrao je da “tako treba“.
– Jednom sam umalo umrla od povreda koje mi je nanio – rekla je Gabrijela.
Kada je njen suprug odlučio da proda njihovu najstariju kćerku, kako bi riješio finansijke probleme, Gabrijela je sa djecom otišla u Jemen. Ziad nije pošao sa njima.
Otišla je očevoj kući, primio ih je jer je “morao“. Jednog dana pretukao je Gabrijelinog sina. Jedini spas za nju i djecu bila je Gabrijelina sestra, uz njenu pomoć otišla je do britanske ambasade i ubrzo otišla u Veliku Britaniju.
Niko ne razumije bolje tragediju od onih koji je dožive, Gabrijela se nada da će njen priča spasiti one kojima prijete iste opasnosti.
