Ambasadorica Vlora Çitaku optužila Srbiju za kolonijalne tendencije, a oštro odgovorio ministar Ivica Dačić.
Ambasadorica Kosova u Washingtonu Vlora Çitaku rekla je u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku kako Beograd nema nikakva prava na vlasništvo nad kompleksom Trepča, već da su vlasnici tog kompleksa građani i vlasti Kosova.
Çitaku tvrdi kako Srbija instrumentalizira srpsku zajednicu na Kosovu za svoje interese i ističe kako rudnik Trepča pripada Kosovu i kako će njime upravljati Priština.
„Tvrdnje srpskih vlasti samo pokazuju njihove kolonijalne tendencije prema Kosovu“, rekla je ona sinoć na sjednici na kojoj se razmatra najnoviji tromjesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a.
Çitaku je rekla i kako su „prošla vremena kad su se odluke o Trepči i drugim kosovskim resursima donosile u Beogradu“ i upozorila kako će se Priština usprotiviti tendencijama Beograda.
Kako ističe, nema dokaza da bi kosovski Srbi bili oštećeni zakonom o Trepči, već su stvari upravo suprotne – osposobljavanje Trepče, prema njenim riječima, donosi prosperitet svim stanovnicima Kosova.
Proces normalizacije
Ambasadorica Kosova u SAD-u je rekla i kako Priština ostaje posvećena dijalogu sa Beogradom, ali je napomenula da Kosovo nije zadovoljno dinamikom primjene dogovorenog.
Skepticizam Prištine je, objasnila je ona, potaknut time što Beograd „stalno krši sporazum o slobodi kretanja“, a kao primjer je navela nedavno hapšenje dva kosovska građanina – od kojih je jedan policijski komesar – na teritoriji Srbije.
Çitaku je istakla kako Priština čini napore u zadovoljenju pravde, pošto je osnovan Specijalni sud za zločine OVK, dok, kako tvrdi, Beograd po tom pitanju ništa ne poduzima.
„Proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine se ne završava u Briselu gdje se sporazmi potpisuju, već ima smisla samo ako se primjene“, zaključila je ona.
Veliki brat
Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić odbacio je tvrdnje Çitaku o kolonijalnim tendencijama Beograda prema Prištini, te na kraju sinoćnje sjednice Vijeća sigurnosti UN o Kosovu, poručio kako „mi nismo kolonizatori i ne dozvoljavamo da se tako o nama govori“ u UN-u.
„O kakvom kolonijalizmu vi pričate? Ovde sede zemlje koje su se oslobađale od kolonijalizma. Na Kosovu se nalazi prvi glavni grad Srbije, srpske crkve, vi mislite da je dovoljno što ste ovde došli i što vas podržavaju zapadne zemlje da možete da pričate neistine“, rekao je šef srpske diplomatije.
On je, u replici, primijetio kako se iz govora Çitaku o Kosovu može vidjeti kako se zamišlja da izgleda idealna država.
„Čudim se zašto migranti, koji prolaze preko Balkana, ne idu na Kosovo, kad je tako idealna zemlja, nego njihovi građani beže sa Kosova u Zapadnu Evropu. O kakvoj državi vi govorite“, rekao je on.
Dačić se osvrnuo i na bombardiranje Srbije, rekavši kako je takva odluka bila nelegalna i donijeta bez odluke Vijeća sigurnosti UN.
„Vi ste od početka imali plan ujedinjenja sa Albanijom. Vi niste Kosovarka, vi ste Albanka, ovde je reč o nacionalnoj manjini u tuđoj zemlji koja je jednostrano proglasila nezavisnost“, naglasio je.
On je poručio kako Srbiji nije potrebna podrška nikoga sa strane.
„Dajte da mi rešimo probleme, vi se krijete iza velikog brata. Neće vam rešenje niko doneti kao što vam ga je doneo na bombama 1999. godine. To je vreme zavrseno na vašu žalost“, zaključio je šef srbijanske diplomatije.
Neratificirana demarkacija sa Crnom Gorom
Usvajanje zakona o Trepči predstavlja prepreku u dijalogu između Beograda i Prištine, a negativne reakcije je naročito izazvao način na koji je taj zakon usvojen, rekao je u Vijeću sigurnosti UN-a šef UNMIK-a Zahir Tanin.
On je naveo kako su članovi kosovskog Parlamenta imali manje od 48 sati da pročitaju nacrt zakona, a da prostora za analizu teksta nije ni bilo, što je izazvalo snažan protest srpske zajednice i zvaničnog Beograda tako da su predstavnici kosovskih Srba obustavili učešće u kosovskim institucijama vlasti.
Šef UNMIK-a je konstatirao kako na Kosovu postoje poteškoće u postizanju političkog konsenzusa, pri čemu sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom ostaje neratificiran, „sa posljedicama po liberalizaciju viznog režima za Kosovo“.
„To bi moglo imati posljedice i po normalizaciju odnosa sa Beogradom“, upozorio je šef UNMIK-a, istakavši kako se normalizacija odnosa Beograda i Prištine smatra važnim prioritetom.
Prema njegovim riječima, u procesu dijaloga se ostvaruje napredak, uključujući po pitanju slobode kretanja, a podsjetio je i kako je nedavno uspješno postignut sporazum o telekomunikacijama.
„Za razliku od toga, manje je vidljiv napredak o primjeni dogovora o uspostavljanju Zajednice srpskih opština (ZSO)“, konstatirao je Tanin.
Ambasadori o UNMIK-u
Ambasadori država u Vijeću sigurnosti UN izneli su sinoć različite stavove o daljoj ulozi i obimu UNMIK-a, pri čemu su predstavnici zapadnih država predložili da se ta misija restrukturira, a sjednice o njenom radu prorede.
Ambasadori Velike Britanije, Francuske, SAD-a, Japana, Novog Zelanda i Malezije kažu kako su nepotrebne, kako smatraju, toliko česte sjednice o Kosovu.
Većina ambasadora je ukazala na značaj nastavka dijaloga Beograda i Prištine, naročito na visokom nivou, i primjene dogovorenog, konstatirajući kako se ne primjenjuje sve što je dogovoreno, ali su pozdravili nedavno postignut sporazum o telekomunikacijama.
Predstavnica SAD-a rekla je kako je UNMIK ispunio svoj mandat i kako je vrijeme da Vijeće sigurnosti smanji broj sjednica o Kosovu koje je, ocijenila je, dostiglo „tačku stabilnosti“ i normalizira odnose sa susjedima.
Zamjenik ruskog ambasadora rekao je kako odluke kosovskih vlasti, kao što je usvajanje Zakona o Trepči, ne doprinose poboljšanju tamošnje situacije, te izrazio zabrinutost zbog oduzimanja imovine kosovskim Srbima.
Predstavnik Ukrajine je ocijenio kako Zakon o Trepči negativno utiče na proces pomirenja i apelirao na obje strane da razgovaraju.
Ambasador Francuske podržao je napore da se rekonfigurira UNMIK, kako po strukturi tako i po veličini i aktivnostima, i istakao kako je Pariz uvjeren kako o budućnosti Kosova više ne treba da se razgovara u UN, već u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU.
Ambasadori Kine, Rusije, Angole i Urugvaja istakli su kako Rezolucija 1244 za njih ostaje osnovni važeći dokument za rješavanje pitanja na Kosovu.
Izvor: (Al Jazeera)
