Zakonom predviđeno ostvarivanje prava na rad za nevećinske zajednice se na Kosovu ne poštuje. Kvota od 10 posto zaposlenih u institucijama i javnim preduzećima, nije ispunjena, a politički predstavnici zajednica, osim ministarskih i zamjeničkih pozicija ne traže ništa drugo, složili su se u emisiji „Dogovor!“ predstavnici Savijetodavnog vijeća za zajednice.
Nezaposlenost je jedan od gorućih problema na Kosovu koji pogađa sve zajedice. Međutim, zakonska obaveza o zapošljavanju unutar javnih institucija koje predviđa bar 10 posto stanovništva iz manjinskih zajednica nije ispunjena, podseća član Savijetodavnog vijeća za zajednice ispred crnogorske zajednice Lazar Radulović.
„Vi imate primjere da u ministarstvima nemate nijednog jedinog zaposlenog iz manjinskih zajednica, a po zakonu mora biti minimum 10 posto. Znači, to se nigdje nije ispoštovalo, pa čak ni u lokalnim samoupravama“.
Predsjedavajući SVZ Gazmen Salijević kaže da ovo tijelo institucijama daje preporuke vezane za zapošljavanje, ali da te preporuke vrlo često ne budu razmatrane.
„Mi kao SVZ ne možemo da zapošljavamo ljude, mi šaljemo preporuke da zakon treba da se ispoštuje ali tu dolazi do jednog vakuma, da institucije, odnosno naši predstavnici u institucijama treba da uzmu te preporuke i zajedno sa institucijama u kojima se oni nalaze ispoštuju zakone“.
Za Salijevića je poražavajuće to što politički predstavnici manjinskih zajednica, prilikom pravljenja koalicija sa vodećim albanskim partijama, ne zahtjevaju da upravo zapošljavanje građana iz manjinskih zajednica na Kosovu bude uslov za formiranje vlasti.
„Mi dobro znamo da se na Kosovu sve rješava političkim dijalogom i političkim dogovorom i tu mora da igraju važnu ulogu naši politički predstavnici, da sem ih zamjeničkih, ministarskih i bilo kojih drugih pozicija koje dobiju, zatraže i radna mjesta za naše zajednice. Jer jedini vid integracije, suživota, kako god ga mi budemo zvali, je kroz zapošljavanje i kroz ekonomsko ojačavanje naših zajednica“, kaže Salijević.
Poštovanje prava na jezik je jedan od glavnih problema Srba na Kosovu. Iako je srpski jezik jedan od dva službena jezika, on se svakodnevno krši, podsjeća predsjedavajuća Radnom grupom za jezička prava Sanja Vuković.
„Veoma je ugrožen, ne zato što ne postoji neka volja u institucijama, već zbog toga što smo pitanje jezika mi sami zapostavili i postavili negdje na poslednje mjesto. Mi sami kao narod. Meni kao Sanji Vuković nikad niko nije osporio nijedno pravo koje imam na upotrebu jezika ali to je zbog toga što sam se ja izborila za to da u svakoj isntituciji, bez obzira na to što ja govorim albanski, govorim na srpskom jeziku, da na sastancima kad god prisustvujem tražim i podrazumijeva se da mi je obezbjeđen prevod, jer ukoliko takvih uslova nema ja ne učestvujem na tim događajima“, kazala je Vukovićeva.
Vukovićava je naglasila da Srbi sami moraju da insistiraju na poštovanju svojih prava.
„Smatram da je odgovornost na nama. Ako u zakonu stoji da je zvanični jezik na Kosovu srpski jezik i njegovo pismo, a mi znamo da je ćirilica zvanično pismo srpskog jezika, hajde da insistiramo na tome, jer postoji mogućnost. Dovoljno je da tražite u matičnoj službi u opštini da vam izvod bude ispisan na ćirilici. Nije problem ničiji ako vi to ne tražite“, kazala je Vukovićeva.
Predsjedavjuća Radnom grupom za jezike u Savijetodavnom vijeću za zajednice očekuje da Vlada Kosova formira Komisiju za prevođenje.
Član SVZ Lazar Radulović ističe da i crnogorci na Kosovu imaju slične probleme sa jezikom, ali da je glavni problem što Crnogorci nisu ustavnom priznati kao narod na Kosovu, te da zbog toga pripadnika ove zajednice nema gotovo nigde u institucijama.
„Savijetodavno vijeće je jedina institucija gde Crnogorci imaju svoje predstavnike u institucijama Kosova i mi kroz SVZ pokušavamo da doprinesemo upravo tim problemima sa kojima se naša zajednica suočava. Na prvom mestu je upravo to ustavno priznanje naše zajednice koje bi sigurno u mnogome doprinelo i u mnogome promjenilo položaj crnogorske zajednice na Kosovu“.
Savijetodavno vijeće za zajednice je zvanično formirano 2008. godine dekretom tadašnjeg predsjednika Kosova Fatrmira Sejdijua. Broji 23 člana iz svih nealbanskih zajednica. Srbi u ovom tijelu imaju svojih pet predstavnika, po tri su iz bošnjačke i turske zajednice, a po dva člana iz romske, aškalijske, goranske, crnogorske i hrvatske zajednice.
Unutar Savijetodavnog vijeća funkcioniše pet radnih grupa.
