Ekstremno visoke temperature mogu uzrokovati rizik od aritmije i infarkta. Rizik je naravno znatno veći kod srčanih bolesnika, ali prisutan je i u populaciji zdravih osoba.
S obzirom na izuzetno visoke temperature kojima smo svjedočili nedavno, ali i činjenicu da će takvih dana tokom ljetnih mjeseci biti još mnogo, razgovarali smo s doktoricom Ivanom Portolan Pajić iz Fondacije “Hrvatska kuća srca” koja je izdvojila nekoliko korisnih savjeta.
1. HIDRATACIJA I PREHRANA
S obzirom na činjenicu da ljeti zbog znojenja gubimo više tekućine, ali i minerala i elektrolita, iste je potrebno nadoknaditi kroz pojačan unos vode u organizam te konzumacijom voća i povrća. Jedan od simptoma nedostatka vode u organizmu je i ubrzano kucanje srca. Stoga kako bi izbjegli šokove za srce, ali i cjelokupni organizam, konzumirajte dnevno barem 2 l tekućine. Izbjegavajte alkohol i gazirana pića, kao i ona s puno kofeina. Jedite raznoliko sezonsko voće i povrće, a smanjite unos hrane bogate masnoćama, kao i jako začinjena jela.
2. UMJERENO S KLIMOM
Velike razlike u temperaturi nikako nisu dobre za srce. Ljudi često pretjeruju te u zatvorenim prostorima temperaturu snižavaju i do 15 stepeni ispod vanjske temperature. Prevelike oscilacije u temperaturi u kratkom roku se nikako ne preporučuju. Naime, zbog naglog hlađenja dolazi do sužavanja arterija, što može uzrokovati infarkt ili aritmiju. Primjerice, kada neko skoči u more čija je temperatura niža za 15-tak stepeni od one vanjske, u slučaju da ima određenu srčanu manu ili bolest kao što je aterosklerotsko suženje arterija, a pri tome uopšte nije svjestan svoje bolesti, jer u normalnim uslovima ne osjeća nikakve tegobe, može doživjeti kobne posljedice poput infarkta.
Doktori preporučuju podešavanje klime na 5 do 7 stepeni niže od temperature na otvorenome te polagan ulazak u more kad je voda znatno hladnija od vanjske temperature.
3. UMJERENO S VJEŽBANJEM
Vježbanje je naravno zdravo i poželjno, no ne i na 30 i više stepeni. Tokom velikih vrućina preporučuje se vježbanje u jutarnjim ili večernjim satima, kad je vrijeme ugodnije za boravak na otvorenom.
Također, kod visoke vlažnosti u zraku, znoj teže isparava kroz kožu pa se veće količine krvi deponuju u koži kako bi se ohladila, što znači da manja količina krvi kola kroz mišiće i povećava otkucaje srca.
