Kaže da je govor mržnje manje prisutan u tradicionalnim medijima, odnosno ne toliko eksplicitno koliko u novim medijima, a poruke govora mržnje koji se šalju s javne scene putem medija su opasnije od ostalih vidova govora mržnje.
Dodao je da je najbolji način rješenja ovog problema ako se filtrira govor mržnje koji direktno poziva na nasilje.
“Govor mržnje u online medijima je zastupljen u BiH isto kao i u ostalim zemljama svijeta te se po tome ne razlikujemo od drugih”, naglasio je.
Profesorica Studija političkih znanosti iz Zagreba Gordana Vidović kazala je da je internet toliko veliki da ne postoji metodologija ispitivanja na kojem području je govor mržnje najviše zastupljen u online medijima.
“Najčešći oblik govora mržnje su komentari koji posjetilac ostavlja nakon objavljenog teksta, a najveći problem predstavljaju anonimne grupe na društvenim mrežama. Problem je kako doprijeti do tih grupa, jer su zatvorenog tipa. Nedavni slučaj u Hrvatskoj je bila grupa na Facebook stranici “Mrzimo Rome””, rekla je Vidović.
Šefica Odsjeka za medijske studije Univerziteta u Novom Sadu u Srbiji Dubravka Valić-Nedeljković kazala je da se u tradicionalnim medijima može naći direktni govor mržnje koji vrlo brzo bude sankcionisan.
“Najveći problem predstavlja suptilni govor mržnje koji se može otkriti samo dobrom analizom”, naglasila je.
Dodala je da je govor mržnje najvidljiviji u komentarima koji se ne recenziraju u okviru medijske kuće te da su mediji odgovorni za ono što objave pod svojim impresumom, dok su urednici online izdanja odgovorni čak i za komentare.
“Potpis komentatora u online medijima je najtransparentniji govor mržnje, posebno kod metaforičkih potpisa. Kod nekih informacija postoji veliki pritisak komentatora, a komentari su unaprijed smišljeni. Kada smo analizirali vrijeme objavljivanja komentara, primijetili smo da se najčešće komentariše u toku radnog vremena”, kazala je Valić-Nedeljković uz ocjenu da se radi o grupi ljudi kojima je to “posao” u radnom vremenu.
